Dugo, toplo ljeto

Imam osjećaj da je već cijelo ljeto iza mene, a tek je 20. lipnja. Nikad nije bilo više turista u travnju, svibnju i lipnju nego ove godine... Puni restorani, konobe, kafići, picerije, sobe, apartmani... Taksisti trljaju ruke...

Hladovine nikad dosta...

Ogranku Matice hrvatske u Visu dodijeljena Srebrena povelja Predsjednika MH

Predsjednik Matice hrvatske dodijelio Ogranku Matice hrvatske u Visu Srebrenu povelju, za časopis Hrvatska zora, glasilo OMH u Visu.

Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske, održanoj 16. lipnja 2018. god. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja (Guvernerova palača) u Rijeci, gdje su se okupili zastupnici iz Središnjice i gotovo svih Ogranaka iz cijele Hrvatske te BiH, uz gosta iz Matice Slovenske, i predstavnike grada Rijeke i Županije Primorsko-goranske, Ogranak Matice hrvatske u Visu predstavljali su Dobrila Cvitanović predsjednica i prof. Šimun Marasović, član Časnog suda MH, koji je na tu funkciju ponovno izabran i to sa 120, od mogućih 143 glasa.

Nakon prethodno odrađenih 15 točaka dnevnog reda Glavne skupštine, uz središnji događaj, izbore za Upravna tijela Matice hrvatske, gdje je uz kandidate za ostale tijela,  izabran novi predsjednik MH,  na četverogodišnji mandat, gospodin Stipe Botica, uz zahvale njegovom prethodniku za predani rad, kroz protekle četiri godine gosp. Stjepan Damjanović,  je dodijelio Zlatne i Srebrene povelje Matice hrvatske, za književna postignuća – objavljene knjige i časopise u Ograncima  MH.

Uz mnoga pohvaljena izdanja i dodijeljene povelje i Ogranak MH u Visu, je za časopis „Hrvatska Zora“, koji eto izlazi već 77 put, dobio SREBRENU POVELJU. Povelju je preuzela predsjednica gosp. Dobrila Cvitanović, koja se ovim putem zahvaljuje svima, koji su zaslužni da ovaj naš časopis, tako dugo i uspješno izlazi.  Posebne zahvale svim autorima priloga, i onima koji, na žalost,  više nisu među nama, uredništvu,  naročito ing. Mati Acalinoviću, koji je tehničku pripremu preuzeo od prethodne dugogodišnje vrijedne suradnice Maje Karuza, lektoricama prof. Katiji Tresić-Pavičić i sadašnjoj prof. Ivi Živković.  Zahvaljujemo  našem gradu Visu na trajnoj financijskoj potpori.

Moramo se uz zahvalu sjetiti onih koji su započeli izdavanje lista Hrvatska zora, odmah nakon ponovnog osnutka MH u Visu daleke 1991. god. prvog uredništva uz pok. predsjednicu prof. Anu Linčir, urednika pok. don Andriju Vojka Mardešića, te gosp. Miljenka Linčira i prof. Mladena Živkovića. Oni su zaslužni da smo mi  nastavili izdavanje Hrvatske zore na dobrim temeljima i u tome smo eto prepoznati od najviših tijela Matice hrvatske. S toga se nadamo da će naša Zora, uz pomlađeni Ogranak MH i u buduće uspješno svitati, na radost naših dragih čitatelja i svih naših dobročinitelja.

Tekst: Ogranak Matice hrvatske u Visu

Foto: Mirko Cvjetko, Nikola Kežić

[ads-post]

Ogranku Matice hrvatske u Visu dodijeljena Srebrena povelja Predsjednika MH

Predsjednik Matice hrvatske dodijelio Ogranku Matice hrvatske u Visu Srebrenu povelju, za časopis Hrvatska zora, glasilo OMH u Visu.

Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske, održanoj 16. lipnja 2018. god. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja (Guvernerova palača) u Rijeci, gdje su se okupili zastupnici iz Središnjice i gotovo svih Ogranaka iz cijele Hrvatske te BiH, uz gosta iz Matice Slovenske, i predstavnike grada Rijeke i Županije Primorsko-goranske, Ogranak Matice hrvatske u Visu predstavljali su Dobrila Cvitanović predsjednica i prof. Šimun Marasović, član Časnog suda MH, koji je na tu funkciju ponovno izabran i to sa 120, od mogućih 143 glasa.

Nakon prethodno odrađenih 15 točaka dnevnog reda Glavne skupštine, uz središnji događaj, izbore za Upravna tijela Matice hrvatske, gdje je uz kandidate za ostale tijela,  izabran novi predsjednik MH,  na četverogodišnji mandat, gospodin Stipe Botica, uz zahvale njegovom prethodniku za predani rad, kroz protekle četiri godine gosp. Stjepan Damjanović,  je dodijelio Zlatne i Srebrene povelje Matice hrvatske, za književna postignuća – objavljene knjige i časopise u Ograncima  MH.

Uz mnoga pohvaljena izdanja i dodijeljene povelje i Ogranak MH u Visu, je za časopis „Hrvatska Zora“, koji eto izlazi već 77 put, dobio SREBRENU POVELJU. Povelju je preuzela predsjednica gosp. Dobrila Cvitanović, koja se ovim putem zahvaljuje svima, koji su zaslužni da ovaj naš časopis, tako dugo i uspješno izlazi.  Posebne zahvale svim autorima priloga, i onima koji, na žalost,  više nisu među nama, uredništvu,  naročito ing. Mati Acalinoviću, koji je tehničku pripremu preuzeo od prethodne dugogodišnje vrijedne suradnice Maje Karuza, lektoricama prof. Katiji Tresić-Pavičić i sadašnjoj prof. Ivi Živković.  Zahvaljujemo  našem gradu Visu na trajnoj financijskoj potpori.

Moramo se uz zahvalu sjetiti onih koji su započeli izdavanje lista Hrvatska zora, odmah nakon ponovnog osnutka MH u Visu daleke 1991. god. prvog uredništva uz pok. predsjednicu prof. Anu Linčir, urednika pok. don Andriju Vojka Mardešića, te gosp. Miljenka Linčira i prof. Mladena Živkovića. Oni su zaslužni da smo mi  nastavili izdavanje Hrvatske zore na dobrim temeljima i u tome smo eto prepoznati od najviših tijela Matice hrvatske. S toga se nadamo da će naša Zora, uz pomlađeni Ogranak MH i u buduće uspješno svitati, na radost naših dragih čitatelja i svih naših dobročinitelja.

Tekst: Ogranak Matice hrvatske u Visu

Foto: Mirko Cvjetko, Nikola Kežić

Viški matičari u Rijeci

Gospođa Dobrila Cvitanović i profesor Šimun Marasović boravili su u Rijeci i Opatiji povodom godišnje skupštine Matice Hrvatske. Tom prilikom posjetili su Svetište Majke Božje Trsatske. Na fotografiji ih vidimo ispred spomenika Pape Ivana Pavla II, rad kipara Ante Jurkića.

Foto: Hilda Superina (Kroncova)

Lijepa uspomena iz Rijeke. Na fotografiji dolje: Errol Superina (viški zet), Šimun Marasović, Dobrila Cvitanović i Hilda Superina (Kroncova)

Viško ljeto 2018 - program

Larisa Mravunac u Ulici Mirabel Bel

I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same, ljetne večeri obojane usnulim suncem i zagrljene viškom valom. Svjedočim ovom fotografijom.

Dakle, na poziv iz gradske knjižnice došao sam na predstavljanje knjige Ulica Mirabel Bel Larise Mravunac i nisam se pokajao. Bilo je zanimljivo slušati pjesnikinju koja je razvod braka nazvala svojim prvim blagoslovom u životu, a otkaz na poslu drugim... Okrenuta životu, različitim zanimanjima i različitim umjetničkim izričajima, otvorena vjetru sudbine, Larisa ima što za reći.

Moderatorica Anela Borčić, i sama pjesnikinja, znala je što pjesnikinju treba pitati da bi se ona otvorila u istoj dubini u kojoj se otvara u stihovima. Povezanost s Visom? Ako je prvi dolazak na Vis prije 5-6- godina bio slučajan, ostali dolasci to sigurno nisu bili, kaže Larisa.

Glazbeni dio večeri ispunila je vrijedna i nadarena klarinetistica Josipa Skerbić.

Tekst/foto: Nikola Kežić

"Larisa Mravunac svestrana je spisateljica i prevoditeljica, publici otprije poznata po slikovnicama, poput naslova Dječak u zvjezdanim čizmama i Dječak koji je promijenio svijet. U Ulici Mirabel Bel, svojoj prvoj zbirci poezije, nastavlja uspješnu suradnju s ilustratoricom Sanjom Rešček Ramljak, koja je svojim vedrim stilom ilustrirala naslovnicu i nekoliko pjesama u zbirci."

Viško ljeto 2018 - program

Rina Repanić Gotal uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni

Sinoć mi Dobrila šapnula da je Rina s pjesmom  Pisma kako more uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni, pa ako ću objaviti... Zašto ne? Nek se zna! A kako se Rina sinoć zatekla tu, pale i fotke.

*****

Izvor: Gradska knjižnica Poreč

Ideja se za ovu manifestaciju rodila i realizirala po prvi puta 1994. godine. Susret čakavskih pjesnika postalo je tradicionalno godišnje okupljanje i druženje s pjesništvom. Susret je nazvan Histrijadom, a zbirka pjesama Verši na šterni. Održava se druge subote u mjesecu lipnju u Vižinadi, na baroknoj Battistelinoj šterni.

Gradska knjižnica Poreč svake godine raspisuje natječaj za pjesme na čakavštini. Naglasak je upravo na tome da pjesme moraju biti nove, još neobjavljene i to je ono što motivira pjesnike na pisanje. Mnogima je to poticaj za stvaranje, za produkciju novih stihova. Izbornik, koji se mijenja svake godine, do sad su to bili, da spomenemo samo neke: akademik Josip Bratulić, dr. sc. Milorad Stojević, Antun Milovan, Drago Orlić, prof. Evelina Rudan, Milan Rakovac, dr.sc. Boris Domagoj Biletić, Zdenka Višković Vukić, Nikola Kraljić, mr.sc. Vanesa Begić, dr.sc. Cvjetko Milanja... odabire najuspješnija ostvarenja, a njihovi autori kazuju svoje stihove na Susretu početkom lipnja, u Vižinadi, unutar živopisnog ugođaja trga i stare šterne.

Osim kazivanja, stihovi ostaju trajno zabilježeni u zbirci imena «Verši na šterni» koja predstavlja vrijednu ostavštinu pjesnika različitih čakavskih idioma.

Budući da se svake godine na natječaj javljaju pjesnici ne samo iz naše županije nego i iz susjednih, 2007. je godine Gradska knjižnica Poreč u dogovoru sa Odborom Verši na šterni u sastavu Milan Rakovac, Milorad Stojević i Drago Orlić proširila je natječaj, tako da pristižu radovi ne samo iz Istarske županije već i iz Rijeke, Splita, Zadra, Komiže, sve do daleke Australije, Švedske, N. Yorka. Tako je susret promijenio i ime u Verši na šterni - susret čakavskih pjesnika.

DVADESET I ČETIRI GODINE MANIFESTACIJE....

REZULTATI NATJEČAJA  2018. godine 

[ads-post]

Rina Repanić Gotal uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni

Sinoć mi Dobrila šapnula da je Rina s pjesmom  Pisma kako more uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni, pa ako ću objaviti... Zašto ne? Nek se zna! A kako se Rina sinoć zatekla tu, pale i fotke.

*****

Izvor: Gradska knjižnica Poreč

Ideja se za ovu manifestaciju rodila i realizirala po prvi puta 1994. godine. Susret čakavskih pjesnika postalo je tradicionalno godišnje okupljanje i druženje s pjesništvom. Susret je nazvan Histrijadom, a zbirka pjesama Verši na šterni. Održava se druge subote u mjesecu lipnju u Vižinadi, na baroknoj Battistelinoj šterni.

Gradska knjižnica Poreč svake godine raspisuje natječaj za pjesme na čakavštini. Naglasak je upravo na tome da pjesme moraju biti nove, još neobjavljene i to je ono što motivira pjesnike na pisanje. Mnogima je to poticaj za stvaranje, za produkciju novih stihova. Izbornik, koji se mijenja svake godine, do sad su to bili, da spomenemo samo neke: akademik Josip Bratulić, dr. sc. Milorad Stojević, Antun Milovan, Drago Orlić, prof. Evelina Rudan, Milan Rakovac, dr.sc. Boris Domagoj Biletić, Zdenka Višković Vukić, Nikola Kraljić, mr.sc. Vanesa Begić, dr.sc. Cvjetko Milanja... odabire najuspješnija ostvarenja, a njihovi autori kazuju svoje stihove na Susretu početkom lipnja, u Vižinadi, unutar živopisnog ugođaja trga i stare šterne.

Osim kazivanja, stihovi ostaju trajno zabilježeni u zbirci imena «Verši na šterni» koja predstavlja vrijednu ostavštinu pjesnika različitih čakavskih idioma.

Budući da se svake godine na natječaj javljaju pjesnici ne samo iz naše županije nego i iz susjednih, 2007. je godine Gradska knjižnica Poreč u dogovoru sa Odborom Verši na šterni u sastavu Milan Rakovac, Milorad Stojević i Drago Orlić proširila je natječaj, tako da pristižu radovi ne samo iz Istarske županije već i iz Rijeke, Splita, Zadra, Komiže, sve do daleke Australije, Švedske, N. Yorka. Tako je susret promijenio i ime u Verši na šterni - susret čakavskih pjesnika.

DVADESET I ČETIRI GODINE MANIFESTACIJE....

REZULTATI NATJEČAJA  2018. godine 

Ljetna večer pod Batariju