BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti
Prikazani su postovi s oznakom književnost. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom književnost. Prikaži sve postove

Izašao iz tiska roman Zorana Slavića " OTOK, POVRATAK TRAJE"


Ovih dana je izašao iz štampe roman "Ostrvo, povratak traje", čija se radnja pored Zrenjanina/Petrovgrada, Beograda i Beča. dobrim delom odvija i na ostrvu Vis, Visu i Komiži, u Splitu, Španiji i ostrvu Lampeduza. Roman obuhvata period od 1914. do 2005. godine, i pored intimne porodične priče glavnog junaka, profesora antropologije Slavena Marića, govori o detaljima iz Prvog svetskog rata, Španskog građanskog rata, II svetskog rata, kao i o događajima iz vremena raspada Jugoslavije. Zbog toga roman dotiče i sve bitne geopolitičke, etničke, religiozne i kulturološke teme i dileme iz epohe koju obuhvata. Naravno, na nivou pojedinačnog, porodičnog, lokalnog ali i kolektivnog  koje je bilo nemoguće izbeći jer su ti globalni potresi pomerali, premeštali, čak i poništavali ljude, porodice, etnitete… Roman pored ličnih, porodičnih i egzistencijalnih tema vojvođanskih Marićevih, koji vuku poreklo iz Dalmacije, sa ostrva Visa, kao i familije Batanjskih, koji dolaze sa ženske strane glavnog junaka Slavena, koji su u 19 veku došli iz Rumunskog dela Banata, dotiče i sudbine mnogih ljudi iz Dalmacije, Slavonije i Krajine.




TINKINA BESKRAJNA OSAMA
(Odlomak iz romana Zorana Slavića „Ostrvo, povratak traje“)
U zimu 1913. jugo je duvao danima. Kiša i vlaga sa mora močili su kuću u Kutu. Tinka je licem priljubljenim uz okno, zurila u talase koji su s pučine nadirali. Kiša spolja i njene suze iznutra, dodirivali su se na staklu koje je nemo posre-dovalo između dvaju nelagoda. Dok je ona, do ludila inten-zivno, preživljavala grube i ružne događaje proteklih meseci. Mlada Zanelijeva, već Marić, prvo se, u nedeljama posle Nikolinog incidenta sa Benčićevom, sklonila na Hvar. Ne u  roditeljski dom, već kod none Katje, u Stari grad. Verovatno da bi prikrila i sopstvenu trudnoću, koja je, međutim, brzo postala prevelika. Pre Nikolinog odlaska, u Visu oni su se ipak venčali. Priredili su to skoro tajno venčanje u crkvi Gos-pe od Veloga Sela, u Poselju. Skoro krišom i neveselo. Tinka je godinama odlazila tamo jer je Visom vladala fama da je ovo mesto čudotvorno. Svi stanovnici otoka veoma su slabi prema Gospi od Veloga Polja, kojoj je poklonjeno mnoštvo zavetnih darova, pa je to činila i Nikolina udovica ili napu-štenica. No Gospa joj, kao ni mnogima, nije pomogla. Jer se nije moglo.
U danima najveće povređenosti zbog njegove afere sa Ane Benčić, takođe nesretnicom, koja je čitavog života plaćala, ugledom, srećom i duševnim mirom, svoje predugo kolebanje između dva čoveka, Tinka nije ni znala prave okol-nosti događaja kod crkvice. Velika iskušenje, samoća, dile-me, ali i stalna borba sa nemaštinom su ispunili godine i decenije provedene u kamenoj kući na obali grada Visa, tamo gde Kut okreće ka Luci. Sa pogledom na zaliv. Provodila je dane, nedelje, mesece i godine u čekanju broda koji nikako i nikada ne dolazi. U prikrivenoj crnini.
Svakodnevni rad u maloj butigi. I ljubav prema sinu, na ostrvu na kome sve stiže okasnelo i uvećano. Kroz dva svetska rata. Kada se Prvi svetski rat završio, na ostrvo je pristigla priča, koja je potekla od pomoraca, o muževljevoj sudbini. Ova je govorila o propasti broda „Kraljica Margarita”, na kojem se navodno nalazio i Nikola Marić. Na putu iz Korunje za Severnu Ameriku. Nemačka podmornica je pogodila ovaj brod, a među utopljenicima se, po toj priči, nalazio i njen Niko. Bila je to najsurovija varijanta njegovog nestanka, jer potvrđuje slutnje da je mrtav, ali je tragičnošću poništavala sve ostale tugaljive i dvosmislene mogućnosti. Kako su go-dine prolazile, muka  i usamljenost senčili su sve više Tinkinu dušu. Zatamnjivali njenu a preslikavali se i na Simonovu. Od godina nastale su i decenije u kojima je Tinka samovala. Sve više zapadajući u nerealnu nadu da je Nikola ipak živ. Možda zarobljen, bolestan, čak i u zatvoru. Očekivala je, čak je to uporno sanjala, mesecima i godinama, da će se on, iznenada, vratiti po nju i sina. Samo mu je trebalo vremena da se snađe i obogati, u toj Americi. I samo zbog toga obećanja da će vratiti bogat, taj se povratak toliko otegao!
Za Tinku je konačna adresa bio Petrovgrad koji je prešao u Zrenjanin a bio je nekad i Bečkerek.. Daleko od kra-jolika za koji je vezuje rođenje. Ona sa Visa ide direktno u bolesničku postelju. Kod sina Simona. U staru gradsku ulicu. I prizemnu kuću, nedaleko od Gradske pijace. Na čijem su početku apoteka, i privremena bolnica, smeštena u predrat-noj vili bankara Metoda Baumhorna. Tinka Marić ubrzo upada u bolest ali i u ljušturu od samoće, sazdanu, sa mnogo sloje-va patnje. Simon, nekada njen mali Šimo, naslućivao je u  majčinoj duši pukotinu, kroz koju i ona sama odlazi. Bolest je bila samo način da se to njeno dobrovoljno izlaženje iz života izvede. 
Tog smrznutog januarskog ponedeljka, dok se na ulici dan tek razmeštao, Tinka je opet mislila na Nikolu. U talasi-ma, bljeskovima smenjivala su se tuga, nada, strepnja i davna ljutnja. Na sudbinu koja ga je poslala tamo gde je, možda, morao.
Svaka pomisao, sećanje, uspomena ili slutnja donosili su ovoj ženi različite boje sivih raspoloženja. Simonu je majka o ocu najrađe ćutala, godinama je podešavala odgovore. Kako je dečak odrastao, tako je ona menjala priču. Jer, istinu koja bi zabolela ali zaključila sva pitanja, ni ona nikada nije saznala.“

Larisa Mravunac u Ulici Mirabel Bel



I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same, ljetne večeri obojane usnulim suncem i zagrljene viškom valom. Svjedočim ovom fotografijom.

Dakle, na poziv iz gradske knjižnice došao sam na predstavljanje knjige Ulica Mirabel Bel Larise Mravunac i nisam se pokajao. Bilo je zanimljivo slušati pjesnikinju koja je razvod braka nazvala svojim prvim blagoslovom u životu, a otkaz na poslu drugim... Okrenuta životu, različitim zanimanjima i različitim umjetničkim izričajima, otvorena vjetru sudbine, Larisa ima što za reći.

Moderatorica Anela Borčić, i sama pjesnikinja, znala je što pjesnikinju treba pitati da bi se ona otvorila u istoj dubini u kojoj se otvara u stihovima. Povezanost s Visom? Ako je prvi dolazak na Vis prije 5-6- godina bio slučajan, ostali dolasci to sigurno nisu bili, kaže Larisa.

Glazbeni dio večeri ispunila je vrijedna i nadarena klarinetistica Josipa Skerbić.

Tekst/foto: Nikola Kežić



"Larisa Mravunac svestrana je spisateljica i prevoditeljica, publici otprije poznata po slikovnicama, poput naslova Dječak u zvjezdanim čizmama i Dječak koji je promijenio svijet. U Ulici Mirabel Bel, svojoj prvoj zbirci poezije, nastavlja uspješnu suradnju s ilustratoricom Sanjom Rešček Ramljak, koja je svojim vedrim stilom ilustrirala naslovnicu i nekoliko pjesama u zbirci."















Rina Repanić Gotal uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni


Sinoć mi Dobrila šapnula da je Rina s pjesmom  Pisma kako more uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni, pa ako ću objaviti... Zašto ne? Nek se zna! A kako se Rina sinoć zatekla tu, pale i fotke.



*****

Izvor: Gradska knjižnica Poreč
Ideja se za ovu manifestaciju rodila i realizirala po prvi puta 1994. godine. Susret čakavskih pjesnika postalo je tradicionalno godišnje okupljanje i druženje s pjesništvom. Susret je nazvan Histrijadom, a zbirka pjesama Verši na šterni. Održava se druge subote u mjesecu lipnju u Vižinadi, na baroknoj Battistelinoj šterni.
Gradska knjižnica Poreč svake godine raspisuje natječaj za pjesme na čakavštini. Naglasak je upravo na tome da pjesme moraju biti nove, još neobjavljene i to je ono što motivira pjesnike na pisanje. Mnogima je to poticaj za stvaranje, za produkciju novih stihova. Izbornik, koji se mijenja svake godine, do sad su to bili, da spomenemo samo neke: akademik Josip Bratulić, dr. sc. Milorad Stojević, Antun Milovan, Drago Orlić, prof. Evelina Rudan, Milan Rakovac, dr.sc. Boris Domagoj Biletić, Zdenka Višković Vukić, Nikola Kraljić, mr.sc. Vanesa Begić, dr.sc. Cvjetko Milanja... odabire najuspješnija ostvarenja, a njihovi autori kazuju svoje stihove na Susretu početkom lipnja, u Vižinadi, unutar živopisnog ugođaja trga i stare šterne.

Osim kazivanja, stihovi ostaju trajno zabilježeni u zbirci imena «Verši na šterni» koja predstavlja vrijednu ostavštinu pjesnika različitih čakavskih idioma.
Budući da se svake godine na natječaj javljaju pjesnici ne samo iz naše županije nego i iz susjednih, 2007. je godine Gradska knjižnica Poreč u dogovoru sa Odborom Verši na šterni u sastavu Milan Rakovac, Milorad Stojević i Drago Orlić proširila je natječaj, tako da pristižu radovi ne samo iz Istarske županije već i iz Rijeke, Splita, Zadra, Komiže, sve do daleke Australije, Švedske, N. Yorka. Tako je susret promijenio i ime u Verši na šterni - susret čakavskih pjesnika.
[ads-post]

Rina Repanić Gotal uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni


Sinoć mi Dobrila šapnula da je Rina s pjesmom  Pisma kako more uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni, pa ako ću objaviti... Zašto ne? Nek se zna! A kako se Rina sinoć zatekla tu, pale i fotke.



*****

Izvor: Gradska knjižnica Poreč
Ideja se za ovu manifestaciju rodila i realizirala po prvi puta 1994. godine. Susret čakavskih pjesnika postalo je tradicionalno godišnje okupljanje i druženje s pjesništvom. Susret je nazvan Histrijadom, a zbirka pjesama Verši na šterni. Održava se druge subote u mjesecu lipnju u Vižinadi, na baroknoj Battistelinoj šterni.
Gradska knjižnica Poreč svake godine raspisuje natječaj za pjesme na čakavštini. Naglasak je upravo na tome da pjesme moraju biti nove, još neobjavljene i to je ono što motivira pjesnike na pisanje. Mnogima je to poticaj za stvaranje, za produkciju novih stihova. Izbornik, koji se mijenja svake godine, do sad su to bili, da spomenemo samo neke: akademik Josip Bratulić, dr. sc. Milorad Stojević, Antun Milovan, Drago Orlić, prof. Evelina Rudan, Milan Rakovac, dr.sc. Boris Domagoj Biletić, Zdenka Višković Vukić, Nikola Kraljić, mr.sc. Vanesa Begić, dr.sc. Cvjetko Milanja... odabire najuspješnija ostvarenja, a njihovi autori kazuju svoje stihove na Susretu početkom lipnja, u Vižinadi, unutar živopisnog ugođaja trga i stare šterne.

Osim kazivanja, stihovi ostaju trajno zabilježeni u zbirci imena «Verši na šterni» koja predstavlja vrijednu ostavštinu pjesnika različitih čakavskih idioma.
Budući da se svake godine na natječaj javljaju pjesnici ne samo iz naše županije nego i iz susjednih, 2007. je godine Gradska knjižnica Poreč u dogovoru sa Odborom Verši na šterni u sastavu Milan Rakovac, Milorad Stojević i Drago Orlić proširila je natječaj, tako da pristižu radovi ne samo iz Istarske županije već i iz Rijeke, Splita, Zadra, Komiže, sve do daleke Australije, Švedske, N. Yorka. Tako je susret promijenio i ime u Verši na šterni - susret čakavskih pjesnika.

Larisa Mravunac u Ulici Mirabel Bel



I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same, ljetne večeri obojane usnulim suncem i zagrljene viškom valom. Svjedočim ovom fotografijom.

Dakle, na poziv iz gradske knjižnice došao sam na predstavljanje knjige Ulica Mirabel Bel Larise Mravunac i nisam se pokajao. Bilo je zanimljivo slušati pjesnikinju koja je razvod braka nazvala svojim prvim blagoslovom u životu, a otkaz na poslu drugim... Okrenuta životu, različitim zanimanjima i različitim umjetničkim izričajima, otvorena vjetru sudbine, Larisa ima što za reći.

Moderatorica Anela Borčić, i sama pjesnikinja, znala je što pjesnikinju treba pitati da bi se ona otvorila u istoj dubini u kojoj se otvara u stihovima. Povezanost s Visom? Ako je prvi dolazak na Vis prije 5-6- godina bio slučajan, ostali dolasci to sigurno nisu bili, kaže Larisa.

Glazbeni dio večeri ispunila je vrijedna i nadarena klarinetistica Josipa Skerbić.

Tekst/foto: Nikola Kežić



"Larisa Mravunac svestrana je spisateljica i prevoditeljica, publici otprije poznata po slikovnicama, poput naslova Dječak u zvjezdanim čizmama i Dječak koji je promijenio svijet. U Ulici Mirabel Bel, svojoj prvoj zbirci poezije, nastavlja uspješnu suradnju s ilustratoricom Sanjom Rešček Ramljak, koja je svojim vedrim stilom ilustrirala naslovnicu i nekoliko pjesama u zbirci."














[ads-post]

Larisa Mravunac u Ulici Mirabel Bel



I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same, ljetne večeri obojane usnulim suncem i zagrljene viškom valom. Svjedočim ovom fotografijom.

Dakle, na poziv iz gradske knjižnice došao sam na predstavljanje knjige Ulica Mirabel Bel Larise Mravunac i nisam se pokajao. Bilo je zanimljivo slušati pjesnikinju koja je razvod braka nazvala svojim prvim blagoslovom u životu, a otkaz na poslu drugim... Okrenuta životu, različitim zanimanjima i različitim umjetničkim izričajima, otvorena vjetru sudbine, Larisa ima što za reći.

Moderatorica Anela Borčić, i sama pjesnikinja, znala je što pjesnikinju treba pitati da bi se ona otvorila u istoj dubini u kojoj se otvara u stihovima. Povezanost s Visom? Ako je prvi dolazak na Vis prije 5-6- godina bio slučajan, ostali dolasci to sigurno nisu bili, kaže Larisa.

Glazbeni dio večeri ispunila je vrijedna i nadarena klarinetistica Josipa Skerbić.

Tekst/foto: Nikola Kežić



"Larisa Mravunac svestrana je spisateljica i prevoditeljica, publici otprije poznata po slikovnicama, poput naslova Dječak u zvjezdanim čizmama i Dječak koji je promijenio svijet. U Ulici Mirabel Bel, svojoj prvoj zbirci poezije, nastavlja uspješnu suradnju s ilustratoricom Sanjom Rešček Ramljak, koja je svojim vedrim stilom ilustrirala naslovnicu i nekoliko pjesama u zbirci."















Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija estrada fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis hoteli Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer latest Lavurat za poja likovna umjetnost limuni logo lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja najave naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo