Što ima novoga? Saznat ćete to od Bogija koji se ispričava Silviji Bajsić Batinić zbog lapsusa s prezimenom...
Riva danas
Prikazani su postovi s oznakom Bogoljub Mitraković. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Bogoljub Mitraković. Prikaži sve postove
Na otoku Visu završena je berba limuna. Godišnje se na Visu, koji ima bogomdane klimatske uvjete, ubere između 150 i 200 tona limuna. O limunu, rezultatima ovogodišnje berbe, planovima za budućnost, naš viški dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je sa Slavomirom Rafanellijem, najvećim proizvođačem limuna na otoku Visu koji godišnje proizvede između 10 i 12 tona limuna i upravo se sprema za sadnju novih stabala limuna.
Radio Split
Na otoku Visu završena je berba limuna. Godišnje se na Visu, koji ima bogomdane klimatske uvjete, ubere između 150 i 200 tona limuna. O limunu, rezultatima ovogodišnje berbe, planovima za budućnost, naš viški dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je sa Slavomirom Rafanellijem, najvećim proizvođačem limuna na otoku Visu koji godišnje proizvede između 10 i 12 tona limuna i upravo se sprema za sadnju novih stabala limuna.
Radio Split
I evo, uz moj maleni tehnički doprinos, možete poslušati razgovor. Hvala Bogi.
Bogoljub Mitraković-najava za razgovor s Ivom Radicom, gradonačelnikom grada Visa za radio Split 150116:
Na redovitom medijskom ponedjeljku naš dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je s Ivom Radicom, viškim gradonačelnikom,o razvojnim projektima grada Visa s posebnim osvrtom na naselja na jugoistočnoj strani otoka Visa, prije svih, naselju Rukavac, omiljenoj turističkoj destinaciji domaćih i stranih turista koji na Visu provode svoje godišnje odmore.
Radio Split
I evo, uz moj maleni tehnički doprinos, možete poslušati razgovor. Hvala Bogi.
Bogoljub Mitraković-najava za razgovor s Ivom Radicom, gradonačelnikom grada Visa za radio Split 150116:
Na redovitom medijskom ponedjeljku naš dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je s Ivom Radicom, viškim gradonačelnikom,o razvojnim projektima grada Visa s posebnim osvrtom na naselja na jugoistočnoj strani otoka Visa, prije svih, naselju Rukavac, omiljenoj turističkoj destinaciji domaćih i stranih turista koji na Visu provode svoje godišnje odmore.
Radio Split
Najava razgovora (radio Split)
Malo se hrvatskih otoka mogu pohvaliti kakao imaju Dom za starije i nemoćne osobe. U gradu Visu prije više od pola stoljeća otvoren je Dom za starije i nemoćne kroz koji su prošle stotine Višana i Komižana, korisnika Doma. Posljednjih godina, zahvaljujući ulaganjima S-D županije viški Dom se neprestano modernizira kako bi se korisnici što ugodnije osjećali u njemu.
Naš viški dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je s Daliborom Damjanovićem, ravnateljem Doma:
Malo se hrvatskih otoka mogu pohvaliti kakao imaju Dom za starije i nemoćne osobe. U gradu Visu prije više od pola stoljeća otvoren je Dom za starije i nemoćne kroz koji su prošle stotine Višana i Komižana, korisnika Doma. Posljednjih godina, zahvaljujući ulaganjima S-D županije viški Dom se neprestano modernizira kako bi se korisnici što ugodnije osjećali u njemu.
Naš viški dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je s Daliborom Damjanovićem, ravnateljem Doma:
U gradu Visu u tijeku je “Eco Heritage Task Force”, projekt Hrvatske matice iseljenika u kojemu polaznici rade na jačanju veze s domovinom svojih očeva i djedova, te zaštiti okoliša i obnavljanju zapuštenih dijelova Lijepe naše. Stigli su iz cijeloga svijeta i kažu da na Visu sanjaju svoj san.
- Nakon 20 mjesta po Hrvatskoj napokon smo došli i na Vis. Ovo je prilika da ovi mladi ljudi upoznaju i aznih Hrvata. Uglavnom su to ekološki osviješteni intelektualci koji žele volontirati i ostaviti trag u Hrvatskoj - priča nam Nives Antoljak.
- Grad Vis je prepoznao projekt i odmah prihvatio našu zamolbu da bude domaćin i evo, tu smo, radimo na zaštiti okoliša i obnovi planiranog sportskog, zdravstvenog i rekreacijsko-turističkog centra u prostoru bivše vojarne Samogor. Poslije posla, unatoč ovom teškom vremenu i suncu, organiziramo radionice, tako se jedan dio sudionika odlučio za dramsko-filmsku radionicu gdje upoznava svijet hrvatskog fima, desetak ih ide na internet-radionicu, a dvanaestero pohađa školu hrvatskog jezika.
- Osim toga, oni svakodnevno stavljaju vijesti i fotografije o onome što rade, svoja promišljanja na Fb stranice, grupu i blog. Također, snimit će i jedan dokumentarni film o svom boravku na Visu. Povezali smo se s viškom HVIDR-om koja na otoku organizira obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i i sudjelovat ćemo u programu.
- Završnu svečanost priređujemo 12. kolovoza, i na nju ćemo pozvati sve stanovnike otoka, njihove goste i sve ljude dobre volje kojima ćemo prezentirati sve što smo radili na Visu. Polaznici škole hrvatskog jezika će također nastupiti, a bit će prikazan i film koji ćemo snimiti do tada. Bit će to prigoda i za dodjelu zahvalnica svim sudionicima i svima koji su nam pomogli u realizaciji projekta, kazala nam je Antoljak.
Tekst i foto: BOGOLJUB MITRAKOVIĆ
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 29.6.2015.
Posljednjih dana na Visu među lokalnim stanovništvom traju rasprave o radovima na dijelu državne ceste D 117 koja više od stotinu godina, još iz vremena Austro-Ugarske, preko viških polja povezuje gradove Vis i Komižu i koja je do 1984. godine, do puštanja u promet nove ceste preko sv. Mihovila, bila glavna prometnica na otoku.
Otočani su uglavnom ogorčeni ponašanjem odgovornih prema baštini, odnosno uklanjanju kamenih kolobrana uz cestu i umjesto njih postavljanjem zaštitnih, metalnih ograda. Zašto se nije napravio kompromis kao na nekim drugim dionicama iste ceste, pitaju se neki.
A na sjednici komiškoga gradskog vijeća gradonačelnica Tonka Ivčević izvijestila je nazočne vijećnike da je zatražila odgovor od predstavnika Hrvatskih cesta u Splitu u vezi sa skidanjem kolobrana uz nasipni dio dijela državne ceste D117 i upoznala ih s odgovorom koji joj je poslao Igor Njegovan, glavni inženjer u kojem, među ostalim, stoji da su Hrvatske ceste krajem svibnja počele s postavljanjem konzolnog tipa elastične odbojne ograde kako bi se sačuvali stari suhozidi koji stabiliziraju i štite od erozije nasip predmetne prometnice.
Uklonjeni su stari i neujednačeni kolobrani, iskrivljeni od udaraca tijekom godina uporabe, koji su se nalazili između ruba asfalta i ograde, te u tom smislu postali prepreka, opasna za sudionike u prometu.
“Uklanjanjem kolobrana te naknadnim uređivanjem krune kamenog suhozida koja je trenutno u jako lošem stanju (zbog dugog perioda uporabe i za današnje standarde lošeg betona koji se tada koristio) dobit će se sigurniji pokos jer će nova kruna zida (koja je planirana za izradu u zimskom periodu) ukrutiti konstrukciju i ravnomjernije je rasporediti na suhozid, a dobit će se 30-50 cm šira gazna površina na suženom profilu ceste gdje se sada otežano mimoilaze vozila, osobna i teretna, te autobusi koji prometuju ovom dionicom tijekom godine”.
Također, objašnjava Njegovan, “stari kolobrani su rađeni za intenzitet i vrstu prometa kakav se na cestama ne primjenjuje još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća i kao takvi ne zadovoljavaju današnje standarde sigurnosti u prometu s obzirom na to da se danas nastoji vozilo prilikom prometne nezgode zadržati na kolniku postavljanjem elastične prepreke kako bi posljedično bila što manje ozljede sudionika u prometu i što manja oštećenja na vozilu“.
"Svjestan sam vrijednosti naše kulturne baštine i svojim dosadašnjim radom uvijek sam je štitio, ali kao odgovorna osoba moram razlučiti spomeničku vrijednost dijela prometnice od vrijednosti ljudskog života sudionika u prometu“, kaže na kraju Njegovan.
Bogoljub Mitraković
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 29.6.2015.
Posljednjih dana na Visu među lokalnim stanovništvom traju rasprave o radovima na dijelu državne ceste D 117 koja više od stotinu godina, još iz vremena Austro-Ugarske, preko viških polja povezuje gradove Vis i Komižu i koja je do 1984. godine, do puštanja u promet nove ceste preko sv. Mihovila, bila glavna prometnica na otoku.
Otočani su uglavnom ogorčeni ponašanjem odgovornih prema baštini, odnosno uklanjanju kamenih kolobrana uz cestu i umjesto njih postavljanjem zaštitnih, metalnih ograda. Zašto se nije napravio kompromis kao na nekim drugim dionicama iste ceste, pitaju se neki.
A na sjednici komiškoga gradskog vijeća gradonačelnica Tonka Ivčević izvijestila je nazočne vijećnike da je zatražila odgovor od predstavnika Hrvatskih cesta u Splitu u vezi sa skidanjem kolobrana uz nasipni dio dijela državne ceste D117 i upoznala ih s odgovorom koji joj je poslao Igor Njegovan, glavni inženjer u kojem, među ostalim, stoji da su Hrvatske ceste krajem svibnja počele s postavljanjem konzolnog tipa elastične odbojne ograde kako bi se sačuvali stari suhozidi koji stabiliziraju i štite od erozije nasip predmetne prometnice.
Uklonjeni su stari i neujednačeni kolobrani, iskrivljeni od udaraca tijekom godina uporabe, koji su se nalazili između ruba asfalta i ograde, te u tom smislu postali prepreka, opasna za sudionike u prometu.
“Uklanjanjem kolobrana te naknadnim uređivanjem krune kamenog suhozida koja je trenutno u jako lošem stanju (zbog dugog perioda uporabe i za današnje standarde lošeg betona koji se tada koristio) dobit će se sigurniji pokos jer će nova kruna zida (koja je planirana za izradu u zimskom periodu) ukrutiti konstrukciju i ravnomjernije je rasporediti na suhozid, a dobit će se 30-50 cm šira gazna površina na suženom profilu ceste gdje se sada otežano mimoilaze vozila, osobna i teretna, te autobusi koji prometuju ovom dionicom tijekom godine”.
Također, objašnjava Njegovan, “stari kolobrani su rađeni za intenzitet i vrstu prometa kakav se na cestama ne primjenjuje još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća i kao takvi ne zadovoljavaju današnje standarde sigurnosti u prometu s obzirom na to da se danas nastoji vozilo prilikom prometne nezgode zadržati na kolniku postavljanjem elastične prepreke kako bi posljedično bila što manje ozljede sudionika u prometu i što manja oštećenja na vozilu“.
"Svjestan sam vrijednosti naše kulturne baštine i svojim dosadašnjim radom uvijek sam je štitio, ali kao odgovorna osoba moram razlučiti spomeničku vrijednost dijela prometnice od vrijednosti ljudskog života sudionika u prometu“, kaže na kraju Njegovan.
Bogoljub Mitraković
Srce otoka Visa, njegova sela, nekad žilu kucavicu života na ovom pučinskom hrvatskom otoku, danas su uglavnom opustošena. Malobrojni preostali stanovnici muku muče s najosnovnijim životnim potrebama, nemaju niti trgovinu i za svaku sitnicu prisiljeni su putovati do Visa ili Komiže. Glavni razlog tomu je depopulacija, ne samo viških sela, nego čitavog otoka, kao i skromne proračunske mogućnosti lokalnih vlasti, pod čije uprave spadaju i viška sela.
No, mora li to zauvijek ostati tako? Je li sve izgubljeno? Ili otok Vis, pa tako i njegova sela, ipak imaju perspektivu?Ovih je dana na Facebooku osvanula jedna nova grupa koja je u kratko vrijeme privukla više od sto članova što za Vis i nije malo. A pokrenuli su je upravo preostali stanovnici viških sela i njihovi potomci i, definitivno, vrijedi joj posvetiti pažnju!
- Podšpilje imo puno tega za reć i za pokozat - kaže prof. Goran Mladineo, pokretač grupe, i sam pojor.
Na melodičnom viškom dijalektu, svoju inicijativu Mladineo opisuje ovako: “Virtualna udruga ‘Pri dom’ svoje ime nosi po glavnemu mistu di se sakupjali svi pojori od Pohumjo priko Duboke do Volijoka, a u bardo do Borovika i Ženeglove. Nažalost, provi dom i Pri dom ne stoje baš nojboje, butige već ni, a i svita koji bi se skupili tamo je sila slabo.
Ovo je udruga, zasad sumo virtualna, a ujedno i grupa za sve jude sa područja mjesne zajednice/župe Podšpilje, za sve jude koji su porijeklom iz otih seli i za sve jude dobre voje kojima je stalo da se ništo ucini za ota sela i za ono bokun svita ca je ostalo gore. A ako se još kogod i vroti, di ćeš boje.”A da nije samo riječ o nostalgičnim plakanjem za boljom prošlošću, ova, za sada virtualna grupa ima i konkretne ciljeve koje ovdje donosimo, također na orginalnom viškom dijalektu.Ciljevi za koje će se PRI DOM borit i zoc uopće imo smisla vako ništo:
- Izvuć Podšpilje iz zaborava i depresije u koju je sad. Zoc je to tako, svak neka misli svoje. Jo mislin da se SVI složedu da JE tako, i to je jedino bitno. I to tuko prominit.
- Postić da Podšpilje za pocetak dobije svoj mjesni odbor, da judi koji stojidu gore mogu ništo i reć i pridložit judima koji odluciju.
- Podšpilju tuko i butiga. Kako je situacija trenutno, možda to bude i socijalno butiga.
- Pokrenut raspravu o korištenju Titove spilje u turističke svrhe, sa co manje uplitonjo politike i ideologije u oto. Je to turisti žele vidit? Žele. Je in to moremo naplotit? Moremo. Kraj rasprave.
- Po mogućnosti, da Titova spilja bude pod upravom Podšpilja i njegovih stanovniki.
- Zatražiti od Grada Komiže da se napušteno škula u Podšpilje do na korištenje udrugima sa područjima Podšpilja i da se tamo srednjoročno napravi muzej povijesti poja i pojori te postava Drugega svjetskega rata za one koji gredu u špilu.
- Dostojno obilježit sto godišć župe u Podšpilje, ca će past za dvi godine. Izdat makar niki turistički vodič ili manji librić obo poju. Uredit kampanel od crikve. Vidit je moguće nastavit planirat da se u Podšpilje napravi groblje, ca je i bi plan pri ovega rata.
- Vidit ca se EKONOMSKI more ucinit za poje. Ca će bit sa vinarijom, je se co more sa ljekovitim biljem. Ako ništa, napravit moli starački dom, niko bi se uposli, a nikoga bi onda i bilo gore. Makar storega svita. I bilo bi im lipo gore!
- Sve aktivnosti i prijedlozi će se dovat u koordinaciji i suradnji sa Gradom Komižom, Gradom Visom, ostalim udrugama poput Lavurat za poja ili Anatomija otoka te svim zainteresiranim pojedincima.
- Udruga nimo niti će imat bilo kake političke ciljeve niti će biti pod pokroviteljstvom bilo koje političke opcije. Jedino SVIH.
Eto, tko nešto želi napraviti za viška sela, pridružite im se. Tko zna, možda se nešto iz virtualnog preslika i u stvarni svijet.
Srce otoka Visa, njegova sela, nekad žilu kucavicu života na ovom pučinskom hrvatskom otoku, danas su uglavnom opustošena. Malobrojni preostali stanovnici muku muče s najosnovnijim životnim potrebama, nemaju niti trgovinu i za svaku sitnicu prisiljeni su putovati do Visa ili Komiže. Glavni razlog tomu je depopulacija, ne samo viških sela, nego čitavog otoka, kao i skromne proračunske mogućnosti lokalnih vlasti, pod čije uprave spadaju i viška sela.
No, mora li to zauvijek ostati tako? Je li sve izgubljeno? Ili otok Vis, pa tako i njegova sela, ipak imaju perspektivu?Ovih je dana na Facebooku osvanula jedna nova grupa koja je u kratko vrijeme privukla više od sto članova što za Vis i nije malo. A pokrenuli su je upravo preostali stanovnici viških sela i njihovi potomci i, definitivno, vrijedi joj posvetiti pažnju!
- Podšpilje imo puno tega za reć i za pokozat - kaže prof. Goran Mladineo, pokretač grupe, i sam pojor.
Na melodičnom viškom dijalektu, svoju inicijativu Mladineo opisuje ovako: “Virtualna udruga ‘Pri dom’ svoje ime nosi po glavnemu mistu di se sakupjali svi pojori od Pohumjo priko Duboke do Volijoka, a u bardo do Borovika i Ženeglove. Nažalost, provi dom i Pri dom ne stoje baš nojboje, butige već ni, a i svita koji bi se skupili tamo je sila slabo.
Ovo je udruga, zasad sumo virtualna, a ujedno i grupa za sve jude sa područja mjesne zajednice/župe Podšpilje, za sve jude koji su porijeklom iz otih seli i za sve jude dobre voje kojima je stalo da se ništo ucini za ota sela i za ono bokun svita ca je ostalo gore. A ako se još kogod i vroti, di ćeš boje.”A da nije samo riječ o nostalgičnim plakanjem za boljom prošlošću, ova, za sada virtualna grupa ima i konkretne ciljeve koje ovdje donosimo, također na orginalnom viškom dijalektu.Ciljevi za koje će se PRI DOM borit i zoc uopće imo smisla vako ništo:
- Izvuć Podšpilje iz zaborava i depresije u koju je sad. Zoc je to tako, svak neka misli svoje. Jo mislin da se SVI složedu da JE tako, i to je jedino bitno. I to tuko prominit.
- Postić da Podšpilje za pocetak dobije svoj mjesni odbor, da judi koji stojidu gore mogu ništo i reć i pridložit judima koji odluciju.
- Podšpilju tuko i butiga. Kako je situacija trenutno, možda to bude i socijalno butiga.
- Pokrenut raspravu o korištenju Titove spilje u turističke svrhe, sa co manje uplitonjo politike i ideologije u oto. Je to turisti žele vidit? Žele. Je in to moremo naplotit? Moremo. Kraj rasprave.
- Po mogućnosti, da Titova spilja bude pod upravom Podšpilja i njegovih stanovniki.
- Zatražiti od Grada Komiže da se napušteno škula u Podšpilje do na korištenje udrugima sa područjima Podšpilja i da se tamo srednjoročno napravi muzej povijesti poja i pojori te postava Drugega svjetskega rata za one koji gredu u špilu.
- Dostojno obilježit sto godišć župe u Podšpilje, ca će past za dvi godine. Izdat makar niki turistički vodič ili manji librić obo poju. Uredit kampanel od crikve. Vidit je moguće nastavit planirat da se u Podšpilje napravi groblje, ca je i bi plan pri ovega rata.
- Vidit ca se EKONOMSKI more ucinit za poje. Ca će bit sa vinarijom, je se co more sa ljekovitim biljem. Ako ništa, napravit moli starački dom, niko bi se uposli, a nikoga bi onda i bilo gore. Makar storega svita. I bilo bi im lipo gore!
- Sve aktivnosti i prijedlozi će se dovat u koordinaciji i suradnji sa Gradom Komižom, Gradom Visom, ostalim udrugama poput Lavurat za poja ili Anatomija otoka te svim zainteresiranim pojedincima.
- Udruga nimo niti će imat bilo kake političke ciljeve niti će biti pod pokroviteljstvom bilo koje političke opcije. Jedino SVIH.
Eto, tko nešto želi napraviti za viška sela, pridružite im se. Tko zna, možda se nešto iz virtualnog preslika i u stvarni svijet.
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 26.5.2015.
Komiža odnedavno ima novu tržnicu. Ukupna vrijednost projekta je 151.000 kuna, realiziran je uz pomoć Ministarstva graditeljstva u iznosu od 100.000 kuna, a 51.000 izdvojio je Grad Komiža. Nova gradska tržnica ima svu potrebnu opremu i uvjete za rad, uređeni su odvodni kanali, postavljeni su priključci za vodu i struju, i novi prostor, prema riječima Tonke Ivčević, komiške gradonačelnice, zadovoljava sve kapacitete i potrebe grada Komiže, a sve štandove zakupili su domaći ljudi.
– Uredit će se i nogostup do tržnice za majke s kolicima, te invalide. Za sada smo, privremeno, postavili drveni nogostup – kaže Ivčević.Na upit što će biti s prostorom na kojemu je do sada bila tržnica, Ivčević odgovara:
– Taj prostor je javna površina i planiramo ga urbano opremiti kao lijep trg gdje mještani i turisti mogu sjesti, ali i na kojemu planiramo u budućnosti i održavanje raznih kulturnih i zabavnih događanja.
Ipak, neki se teško privikavaju na promjene u prostoru, pa kažu da im već nedostaje stara tržnica, a nekima je sporno vlasništvo zemljišta na kojemu se stara tržnica nalazila, time i namjera njegova uređenja i pretvaranju u gradski trg.
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 26.5.2015.
Komiža odnedavno ima novu tržnicu. Ukupna vrijednost projekta je 151.000 kuna, realiziran je uz pomoć Ministarstva graditeljstva u iznosu od 100.000 kuna, a 51.000 izdvojio je Grad Komiža. Nova gradska tržnica ima svu potrebnu opremu i uvjete za rad, uređeni su odvodni kanali, postavljeni su priključci za vodu i struju, i novi prostor, prema riječima Tonke Ivčević, komiške gradonačelnice, zadovoljava sve kapacitete i potrebe grada Komiže, a sve štandove zakupili su domaći ljudi.
– Uredit će se i nogostup do tržnice za majke s kolicima, te invalide. Za sada smo, privremeno, postavili drveni nogostup – kaže Ivčević.Na upit što će biti s prostorom na kojemu je do sada bila tržnica, Ivčević odgovara:
– Taj prostor je javna površina i planiramo ga urbano opremiti kao lijep trg gdje mještani i turisti mogu sjesti, ali i na kojemu planiramo u budućnosti i održavanje raznih kulturnih i zabavnih događanja.
Ipak, neki se teško privikavaju na promjene u prostoru, pa kažu da im već nedostaje stara tržnica, a nekima je sporno vlasništvo zemljišta na kojemu se stara tržnica nalazila, time i namjera njegova uređenja i pretvaranju u gradski trg.
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 19.5.2015.
Umjesto lokacije u uvali Šepurina za slijetanje hidroaviona u sklopu uspostavljanja hidroavionskog prometa između kopna i otoka Visa te, po nekim najavama, i sa susjednom Italijom, Grad Vis krenuo je u izmjene i dopune Prostornog plana i za to je predvidio novu lokaciju u uvali Stonca, potvrdio nam je Ivo Radica, viški gradonačelnik.
– Još jednom moram ponoviti da su lokacije koje je u početku predložio investitor neprihvatljive jer su u suprotnosti sa Strategijom razvoja grada Visa. Kao što znate, mi smo u izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana predvidjeli ljetni vez za trajekt na liniji Split – Vis u uvali Parja, tako da uspostava hidroavionskog prometa u Uvali sv. Jurja, odnosno u staroj jezgri, ne dolazi u obzir. Držim da je uvala Stonca idealna lokacija za hidroavione i da će zadovoljiti sve – smatra Radica.
A što kaže druga strana?
– Od druge strane još nismo dobili nikakav odgovor na naš prijedlog. U svrhu poboljšanja kvalitete života naših građana, mi smo samoinicijativno išli na stavljanje markice u uvali Stonca kako bismo stvorili uvjete da sutra potencijalni investitor može realizirati projekt uspostavljanja hidroavionske linije s gradom Visom – rekao nam je Radica.
Bogoljub Mitraković
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 19.5.2015.
Umjesto lokacije u uvali Šepurina za slijetanje hidroaviona u sklopu uspostavljanja hidroavionskog prometa između kopna i otoka Visa te, po nekim najavama, i sa susjednom Italijom, Grad Vis krenuo je u izmjene i dopune Prostornog plana i za to je predvidio novu lokaciju u uvali Stonca, potvrdio nam je Ivo Radica, viški gradonačelnik.
– Još jednom moram ponoviti da su lokacije koje je u početku predložio investitor neprihvatljive jer su u suprotnosti sa Strategijom razvoja grada Visa. Kao što znate, mi smo u izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana predvidjeli ljetni vez za trajekt na liniji Split – Vis u uvali Parja, tako da uspostava hidroavionskog prometa u Uvali sv. Jurja, odnosno u staroj jezgri, ne dolazi u obzir. Držim da je uvala Stonca idealna lokacija za hidroavione i da će zadovoljiti sve – smatra Radica.
A što kaže druga strana?
– Od druge strane još nismo dobili nikakav odgovor na naš prijedlog. U svrhu poboljšanja kvalitete života naših građana, mi smo samoinicijativno išli na stavljanje markice u uvali Stonca kako bismo stvorili uvjete da sutra potencijalni investitor može realizirati projekt uspostavljanja hidroavionske linije s gradom Visom – rekao nam je Radica.
Bogoljub Mitraković
Alan Meniga, veliki zaljubljenik u otok Vis, ponovno je boravio na Visu s ekipom vrhunskih stručnjaka kako bi, nakon dvije godine stanke, nastavio speleološka istraživanja špilja i jama na otocima viškog akvatorija.
Ovaj put cilj istraživanja bila je Modra špilja na otoku Biševu.
Speleološka istraživanja sastoje se od svladavanja podzemnih prostora, njihova mjerenja i izrade topografskih snimaka. Osim Menige, koji je i sam vrstan ronilac i snimatelj, u ekipi su bili snimatelji Boris Krstinić i Roman Martin, speleolozi ronioci Vedran Jalžić Žarulja i Petra Kovač Konrad, ekolog iz Meksika Efrain Chavez Solis, logističar Andrej Uvodić, te Zoran Demaria, Pino i Ivan Vojković.
Ovu ekspediciju Meniga je organizirao, ne slučajno, upravo kada se u Komiži obilježava 130. godina od otkrića Modre špilje i početka organiziranog turizma na otoku Visu.
Naime, 7. kolovoza 1884. godine barun Ransonnet objavio je u bečkim novinama “Neue Freie Presse” članak o otkriću Modre špilje, a nedugo zatim, 1885. u Komižu dolazi 100 članova Bečkog turističkog društva. Riječ je o prvom organiziranom posjetu jednoj turističkoj atrakciji u Dalmaciji. U povijesti dalmatinskog turizma to je važan datum koji ujedno predstavlja početak turizma na Visu i valjan argument za dvogodišnje obilježavanje ovog jubileja.
Izvor. SLOBODNA DALMACIJA
Alan Meniga, veliki zaljubljenik u otok Vis, ponovno je boravio na Visu s ekipom vrhunskih stručnjaka kako bi, nakon dvije godine stanke, nastavio speleološka istraživanja špilja i jama na otocima viškog akvatorija.
Ovaj put cilj istraživanja bila je Modra špilja na otoku Biševu.
Speleološka istraživanja sastoje se od svladavanja podzemnih prostora, njihova mjerenja i izrade topografskih snimaka. Osim Menige, koji je i sam vrstan ronilac i snimatelj, u ekipi su bili snimatelji Boris Krstinić i Roman Martin, speleolozi ronioci Vedran Jalžić Žarulja i Petra Kovač Konrad, ekolog iz Meksika Efrain Chavez Solis, logističar Andrej Uvodić, te Zoran Demaria, Pino i Ivan Vojković.
Ovu ekspediciju Meniga je organizirao, ne slučajno, upravo kada se u Komiži obilježava 130. godina od otkrića Modre špilje i početka organiziranog turizma na otoku Visu.
Naime, 7. kolovoza 1884. godine barun Ransonnet objavio je u bečkim novinama “Neue Freie Presse” članak o otkriću Modre špilje, a nedugo zatim, 1885. u Komižu dolazi 100 članova Bečkog turističkog društva. Riječ je o prvom organiziranom posjetu jednoj turističkoj atrakciji u Dalmaciji. U povijesti dalmatinskog turizma to je važan datum koji ujedno predstavlja početak turizma na Visu i valjan argument za dvogodišnje obilježavanje ovog jubileja.
Izvor. SLOBODNA DALMACIJA
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA
Ovo još niste vidjeli: 'Od kada idemo na more, nitko od nas nije ulovio nešto slično'
Članove posade bračke plivarice „Nona Milka“ iznenadio je neobičan ulov. Među srdelama u njihovoj mreži našla se i čudna kombinacija sipe i hobotnice, teška 2-3 kilograma, ulovljena uz kraj u moru u blizini uvale Oključne, na zapadnoj strani otoka Visa.
- Od kada idemo na more, nitko od nas nije vidio ni ulovio nešto slično - rekao nam je, dok su iskrcavali ulovljenu srdelu u komiškoj luci, Tonči Petković, član posade plivarice „Nona Milka“.
Ovo još niste vidjeli: 'Od kada idemo na more, nitko od nas nije ulovio nešto slično'
Članove posade bračke plivarice „Nona Milka“ iznenadio je neobičan ulov. Među srdelama u njihovoj mreži našla se i čudna kombinacija sipe i hobotnice, teška 2-3 kilograma, ulovljena uz kraj u moru u blizini uvale Oključne, na zapadnoj strani otoka Visa.
- Od kada idemo na more, nitko od nas nije vidio ni ulovio nešto slično - rekao nam je, dok su iskrcavali ulovljenu srdelu u komiškoj luci, Tonči Petković, član posade plivarice „Nona Milka“.
Bogoljub Mitraković, Slobodna Dalmacija
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA
Ovo još niste vidjeli: 'Od kada idemo na more, nitko od nas nije ulovio nešto slično'
Članove posade bračke plivarice „Nona Milka“ iznenadio je neobičan ulov. Među srdelama u njihovoj mreži našla se i čudna kombinacija sipe i hobotnice, teška 2-3 kilograma, ulovljena uz kraj u moru u blizini uvale Oključne, na zapadnoj strani otoka Visa.
- Od kada idemo na more, nitko od nas nije vidio ni ulovio nešto slično - rekao nam je, dok su iskrcavali ulovljenu srdelu u komiškoj luci, Tonči Petković, član posade plivarice „Nona Milka“.
Ovo još niste vidjeli: 'Od kada idemo na more, nitko od nas nije ulovio nešto slično'
Članove posade bračke plivarice „Nona Milka“ iznenadio je neobičan ulov. Među srdelama u njihovoj mreži našla se i čudna kombinacija sipe i hobotnice, teška 2-3 kilograma, ulovljena uz kraj u moru u blizini uvale Oključne, na zapadnoj strani otoka Visa.
- Od kada idemo na more, nitko od nas nije vidio ni ulovio nešto slično - rekao nam je, dok su iskrcavali ulovljenu srdelu u komiškoj luci, Tonči Petković, član posade plivarice „Nona Milka“.
Bogoljub Mitraković, Slobodna Dalmacija
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)
Popularni postovi
-
Kad na Vis ne bi doseljavali ljudi iz ostatka Hrvatske, BiH i svijeta i kad bi na otoku kao jedini pokazatelj vrijedio vitalni indeks (broj ... -
I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same... -
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab... -
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae a... -
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab i... -
Poznato je da su objektivi skupi, a širokokutni su uvijek u trendu, posebice kod snimanja interijera, soba, apartmana, vila... Podrazumijeva... -
Na Kutu, nasuprot restorana Val, otvorena je nova butiga u kojoj se nudi piće, gulošćine, suveniri... I još p...
