Zanimljivosti
zanimljivosti
-
lipnja 12, 2018
Edit this post
-
lipnja 12, 2018
Edit this post
-
lipnja 11, 2018
Edit this post
NATJEČAJ LAG-A ŠKOJI ZA T.O. 1.1.4
“POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA”
Sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Škoji 2014-2020 i Planu rada LAG-A Škoji za 2018., a temeljem Odluke Upravnog odbora LAG-a Škoji od 01. Lipnja 2018. LAG ŠKOJI dana 04. lipnja 2018. objavljuje:
NATJEČAJ
ZA TIP OPERACIJE 1.1.4. «POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA»
IZ LRS LAG-A ŠKOJI 2014-2020
Tip operacije 1.1.4 sukladan je Tipu operacije 6.3.1. iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Prijave se zaprimaju od 20. lipnja do 20. Srpnja 2018. na način i pod uvjetima propisanim Natječajem . TEKST NATJEČAJA, OBRAZCE NATJEČAJA I PRILOGE NATJEČAJU PREUZMITE OVDJE:
1. TEKST NATJEČAJA
2. OBRASCI
3. PRILOZI
U periodu od 4. lipnja do 19. lipnja 2018. stručna služba LAG-a Škoji održati će informativne radionice o raspisanom natječaju na otoku Hvaru, Visu i Šolti. Pitanja o objavljenom natječaju možete postaviti putem službenih e-mail adresa LAG-a Škoji info@lag-skoji.hr i niko@lag-skoji.hr do 19. lipnja 2018. Odgovori će biti objavljeni na web stranici LAG-a Škoji www.lag-skoji.hr
Na linku u nastavku su rasporedi informativnih radionica za raspisani natječaj LAGa Škoji:
-
lipnja 11, 2018
Edit this post
Dana 7. lipnja 2018. nacrt prijedloga Zakona o otocima objavljen je na javnom savjetovanju s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Mjesec dana nakon, objavit će se izvještaj o obavljenom javnom savjetovanju i usvojenim komentarima.
Kao članovi radne skupine doprinijeli smo brojnim poboljšanjima Zakona te smo izuzetno zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova te doprinosima ostalih članova radne skupine.
Postojeći Zakon o otocima datira iz 1999. godine i star je gotovo 20 godina što nas dovodi do zaključka da su veći dijelovi njegovih odredbi zastarjeli i neprimjenjivi na današnju otočnu stvarnost. U međuvremenu smo kao država postali i članica Europske Unije čiji je jedan od temelja kohezijska politika. Posljednjih nekoliko godina znatno se intezivirala razvojna europska politika prema otocima što je 2015. godine rezultiralo donošenjem Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka.
Posljedično nužno je da i mi, kao država s preko 1200 otoka, uhvatimo korak s vremenom i prilagodimo zakonske regulative novim razvojnim potrebama.
Zakon koji je bio na snazi posljednjih 20 godina u većem dijelu se nije ni provodio. Naime, važno je naglasiti da je Zakon o otocima općenito kompleksan jer pokriva specifičan geografski dio i multisektorski zadire u gotovo sve pravce otočnog života i razvoja. Zakon svojim djelokrugom pokriva rad gotovo svih Ministarstava što mu otežava konkretnu provedbu. Mišljenja smo da će biti potrebno uložiti dodatne napore u koordinaciju svih nadležnih tijela, kako horizontalno tako i vertikalno, da bi se uzele u obzir stvarne potrebe lokalne otočne zajednice.
Na novom Zakonu o otocima se radi od ljeta 2016. godine te su u njega uvrštene odredbe Deklaracije pametnih otoka kako bi se osigurao održivi razvoj i energetska tranzicija otočnih zajednica.
Novosti u Zakonu koje želimo istaknuti, a koje smo predložili kao članovi radne skupine su:
- uvođenje otočnih koordinatora te posljedično mogućnost novih radnih mjesta za otočane koji će raditi na organiziranju, pokretanju i koordiniranju planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka te koji bi trebali osigurati horizontalnu (bottom up) komunikaciju sa svim dionicima;
- uvođenje otočnih prioritetnih područja kako bi se osiguralo učinkovito planiranje i provedba s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja te društveno socijalne regeneracije nerazvijenih i manje razvijenih otoka. Krajnji cilj je osigurati Europska sredstva u novoj financijskoj perspektivi;
- u otočno vijeće ući će članovi razvojnih dionika uključujući predstavnike civilnog društva i druge stručnjake za otočnu tematiku.
Ostale novine u Zakonu koje želimo istaknuti su:
- odredbom se ustrojavaju otočna urbana područja koja se odnose na JLS-ove koje imaju status grada s ciljem učinkovitijeg planiranja i provedbe otočnih politika. Govorimo o gradovima na otocima koji prema posljednjem popisu imaju više od 3000 stanovnika, ali u svoj plan razvoja mogu uključiti i ostale JLS-ove na otoku kako bi se razvoj otoka sagledavao u cjelini;
- uvođenjem otočnih razvojnih pokazatelja se želi korigirati opći indeks razvijenosti koji ne prepoznaje otoke sa specifičnim upravnim položajem odnosno one otoke koji su mjesni odbori u sastavu gradova i općina na kopnu ili u sastavu drugih otočnih JLS-ova;
- svi gospodarstvenici na otocima bez pitke vode će novim Zakonom dobiti pravo na isporuku subvencionire pitke vode...
Zakonom se definira i nova programsko planska dokumentacija odnosno novi nacionalni plan razvoja otoka te pojedinačni planovi razvoja otoka s ciljem sagledavanja njihovog razvoja u cjelini.
Dodatnih komentara na Zakon imamo osobito po pitanju odredbi koje se tiču prijevoza otpada s otoka te ćemo u narednih nekoliko dana pripremiti konkretne prijedloge izmjene nacrta Zakona i uputiti ih u javno savjetovanje. Pozivamo svih da nas prate te da se aktivno uključe svojim komentarima i primjedbama do navedenog roka - 23 lipnja putem LINKA na stranici E-savjetovanja.
Važno je napomenuti da je donošenje Zakona o otocima sada u završnoj je fazi no to je samo jedan mali dio odrađenog posla. Predstoji nam puno veći i zahtjevniji posao, a to je njegova učinkovita provedba. Za kraj važno je istaknuti da je Hrvatska uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja ima Zakon o otocima.
[ads-post]
-
lipnja 11, 2018
Edit this post
Dana 7. lipnja 2018. nacrt prijedloga Zakona o otocima objavljen je na javnom savjetovanju s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Mjesec dana nakon, objavit će se izvještaj o obavljenom javnom savjetovanju i usvojenim komentarima.
Kao članovi radne skupine doprinijeli smo brojnim poboljšanjima Zakona te smo izuzetno zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova te doprinosima ostalih članova radne skupine.
Postojeći Zakon o otocima datira iz 1999. godine i star je gotovo 20 godina što nas dovodi do zaključka da su veći dijelovi njegovih odredbi zastarjeli i neprimjenjivi na današnju otočnu stvarnost. U međuvremenu smo kao država postali i članica Europske Unije čiji je jedan od temelja kohezijska politika. Posljednjih nekoliko godina znatno se intezivirala razvojna europska politika prema otocima što je 2015. godine rezultiralo donošenjem Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka.
Posljedično nužno je da i mi, kao država s preko 1200 otoka, uhvatimo korak s vremenom i prilagodimo zakonske regulative novim razvojnim potrebama.
Zakon koji je bio na snazi posljednjih 20 godina u većem dijelu se nije ni provodio. Naime, važno je naglasiti da je Zakon o otocima općenito kompleksan jer pokriva specifičan geografski dio i multisektorski zadire u gotovo sve pravce otočnog života i razvoja. Zakon svojim djelokrugom pokriva rad gotovo svih Ministarstava što mu otežava konkretnu provedbu. Mišljenja smo da će biti potrebno uložiti dodatne napore u koordinaciju svih nadležnih tijela, kako horizontalno tako i vertikalno, da bi se uzele u obzir stvarne potrebe lokalne otočne zajednice.
Na novom Zakonu o otocima se radi od ljeta 2016. godine te su u njega uvrštene odredbe Deklaracije pametnih otoka kako bi se osigurao održivi razvoj i energetska tranzicija otočnih zajednica.
Novosti u Zakonu koje želimo istaknuti, a koje smo predložili kao članovi radne skupine su:
- uvođenje otočnih koordinatora te posljedično mogućnost novih radnih mjesta za otočane koji će raditi na organiziranju, pokretanju i koordiniranju planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka te koji bi trebali osigurati horizontalnu (bottom up) komunikaciju sa svim dionicima;
- uvođenje otočnih prioritetnih područja kako bi se osiguralo učinkovito planiranje i provedba s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja te društveno socijalne regeneracije nerazvijenih i manje razvijenih otoka. Krajnji cilj je osigurati Europska sredstva u novoj financijskoj perspektivi;
- u otočno vijeće ući će članovi razvojnih dionika uključujući predstavnike civilnog društva i druge stručnjake za otočnu tematiku.
Ostale novine u Zakonu koje želimo istaknuti su:
- odredbom se ustrojavaju otočna urbana područja koja se odnose na JLS-ove koje imaju status grada s ciljem učinkovitijeg planiranja i provedbe otočnih politika. Govorimo o gradovima na otocima koji prema posljednjem popisu imaju više od 3000 stanovnika, ali u svoj plan razvoja mogu uključiti i ostale JLS-ove na otoku kako bi se razvoj otoka sagledavao u cjelini;
- uvođenjem otočnih razvojnih pokazatelja se želi korigirati opći indeks razvijenosti koji ne prepoznaje otoke sa specifičnim upravnim položajem odnosno one otoke koji su mjesni odbori u sastavu gradova i općina na kopnu ili u sastavu drugih otočnih JLS-ova;
- svi gospodarstvenici na otocima bez pitke vode će novim Zakonom dobiti pravo na isporuku subvencionire pitke vode...
Zakonom se definira i nova programsko planska dokumentacija odnosno novi nacionalni plan razvoja otoka te pojedinačni planovi razvoja otoka s ciljem sagledavanja njihovog razvoja u cjelini.
Dodatnih komentara na Zakon imamo osobito po pitanju odredbi koje se tiču prijevoza otpada s otoka te ćemo u narednih nekoliko dana pripremiti konkretne prijedloge izmjene nacrta Zakona i uputiti ih u javno savjetovanje. Pozivamo svih da nas prate te da se aktivno uključe svojim komentarima i primjedbama do navedenog roka - 23 lipnja putem LINKA na stranici E-savjetovanja.
Važno je napomenuti da je donošenje Zakona o otocima sada u završnoj je fazi no to je samo jedan mali dio odrađenog posla. Predstoji nam puno veći i zahtjevniji posao, a to je njegova učinkovita provedba. Za kraj važno je istaknuti da je Hrvatska uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja ima Zakon o otocima.
-
lipnja 10, 2018
Edit this post
-
lipnja 08, 2018
Edit this post
Poznato je da su objektivi skupi, a širokokutni su uvijek u trendu, posebice kod snimanja interijera, soba, apartmana, vila... Podrazumijeva se da, kao zaljubljenik u fotografiju, poželite jedan, ali želja vas prođe kad vidite cijene. Proguglate malo što se nudi na ebay-u i zadovoljite se "smećem" od 200 kuna, preciznije 29 USA dolara plus dostava 17$. (55MM 0.43x Altura Photo Professional Wide Angle Lens w/ Macro for Nikon and Sony)
Da vidimo što se može s njim! Kad bez imalo zoom-a snimite prostoriju, dobijete ovo:
[ads-post]
Da vidimo što se može s njim! Kad bez imalo zoom-a snimite prostoriju, dobijete ovo:
Sad to treba obrezati da se dobije normalna pravokutna fotografija... Najviše širine ćete uspjeti iskoristiti obrezujući u omjeru 16:9.
A kakva je fotografija snimljena bez širokokutnog objektiva, sa standardnim kit objektivom Nikon 18-55 mm?
Zaključak: dobijete na širini, izgubite na oštrini. :) Za bolje od ovoga morate potrošiti bar deset puta više.
-
lipnja 08, 2018
Edit this post
Poznato je da su objektivi skupi, a širokokutni su uvijek u trendu, posebice kod snimanja interijera, soba, apartmana, vila... Podrazumijeva se da, kao zaljubljenik u fotografiju, poželite jedan, ali želja vas prođe kad vidite cijene. Proguglate malo što se nudi na ebay-u i zadovoljite se "smećem" od 200 kuna, preciznije 29 USA dolara plus dostava 17$. (55MM 0.43x Altura Photo Professional Wide Angle Lens w/ Macro for Nikon and Sony)
Da vidimo što se može s njim! Kad bez imalo zoom-a snimite prostoriju, dobijete ovo:
Da vidimo što se može s njim! Kad bez imalo zoom-a snimite prostoriju, dobijete ovo:
Sad to treba obrezati da se dobije normalna pravokutna fotografija... Najviše širine ćete uspjeti iskoristiti obrezujući u omjeru 16:9.
A kakva je fotografija snimljena bez širokokutnog objektiva, sa standardnim kit objektivom Nikon 18-55 mm?
Zaključak: dobijete na širini, izgubite na oštrini. :) Za bolje od ovoga morate potrošiti bar deset puta više.
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)
Oznake
Adsense
aerodrom
Anatomija otoka
Anči Fabijanović
Anela Borčić
ankete
apartmani vis
arheologija
arhitektura
baština
BaVul
bike video
Biševo
blog
blogosfera
boćanje
Bogoljub Mitraković
Boris Čargo
Boško Budisavljević
brodovi
crkva
crna kronika
čestitke
Češka vila
dizajn
Dobrila Cvitanović
Dom starih
don Ivica Huljev
don Milan Šarić
Don Paulin
Draga Vojković Cepotova
društvene mreže
Dunja Bezjak
ekologija
estrada
fešte
film
Firefly 8SE 4K
flora
foto vremeplov
fotografija
fotomontaža
galeb
gastro
generacije
glazba
Goran Mladineo
grad
grad-objave
gradonačelniik
gradonačelnik
Gradsko vijeće
Hajduk
HEP
HGG Vis
hoteli Vis
HPD Hum
Hrvati u svijetu
Hrvatska
Hrvatska zora
humanitarne akcije
humor
HVIDR-a
in memoriam
Ivica Roki
Ivo Radica
Iz drugih medija
Jakša Fiamengo
jedrenje
Joško Božanić
Joško Repanić
Kalambera
kalendar
kartanje
kazalište
kino
književnost
Komiža
komunala
korona
košarka
kriket
Kućani
kućni ljubimci
kultura
Kut
laptop Acer
latest
Lavurat za poja
likovna umjetnost
limuni
logo
lokacije
ljudi
m/t Lastovo
Mamma mia 2
Matica hrvatska
medijski ponedjeljak
Metković
mladi
Modra špilja
more
MUP
najava događanja
najave
naslovnica
Natalia Borčić
Nevio Marasović
Nikola Kežić
Nikša Sviličić
NK
NK VIS
nogomet
Norway
novo
obrazovanje
oglasna ploča
oglašavanje
oružje
osmrtnice
osobno
OŠ Vis
otoci
otok
otok Vis
pčelarstvo
Petra Kapor
planinari
ples
Podšpilje
poklod
Pokret otoka
polemike
politika
poljoprivreda
pomorci
portret
posao
povijest
poznati
priroda
promet
promo
Prostorni plan
PROVISLO
Ranko Marinković
razgovor
reportaža
restoran "Val"
restorani-konobe
ribe
Rodoslovlje
Rogačić
ronjenje
Rukavac
Siniša Brajčić
Slavomir Raffanelli
slider
slider2
sobe
Split
sport
Srebrna
Srećko Marinković
SŠ AMK
stare kartoline
Stipe Vojković
svijet
škola
škrinjica
Tihana Skerbić
time lapse
tradicija
trajekti
trčanje
turizam
udruga Svima
unučica
urbanizam
USA
uvale
veja
Veljko Mratinić Brojne
VERN'
Vesna Bučić
video
video razglednica
video vijesti
vijesti
vijesti vis
vinogradarstvo
Vis
viški govor
viški plivački maraton
vjenčanja
Vjerni Visu
Vodovod i odvodnja
vrijeme
vrtić
Vukovar
zabava
zanimljivosti
zdravlje
zdravstvo
Zima na otoku
znamenitosti
Ženaglava
životinje
žutilo
Popularni postovi
-
Kad na Vis ne bi doseljavali ljudi iz ostatka Hrvatske, BiH i svijeta i kad bi na otoku kao jedini pokazatelj vrijedio vitalni indeks (broj ...
-
I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same...
-
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab...
-
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae a...
-
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab i...
-
Poznato je da su objektivi skupi, a širokokutni su uvijek u trendu, posebice kod snimanja interijera, soba, apartmana, vila... Podrazumijeva...
-
Na Kutu, nasuprot restorana Val, otvorena je nova butiga u kojoj se nudi piće, gulošćine, suveniri... I još p...