BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti

Poziv na predstavljanje knjige "Ulica Mirabel Bel" Larise Mravunac



Sutra joj je punih 105!


Doživjeti stotu? Ne'š ti! Napuni ti 105 godina, pa se onda hvali... 

Prati na facebook-u!


[ads-post]

Sutra joj je punih 105!


Doživjeti stotu? Ne'š ti! Napuni ti 105 godina, pa se onda hvali... 

Prati na facebook-u!



Natječaj: Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava



NATJEČAJ LAG-A ŠKOJI ZA T.O. 1.1.4  
“POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA”

Sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Škoji 2014-2020  i Planu rada LAG-A Škoji  za 2018., a temeljem Odluke Upravnog odbora LAG-a Škoji od 01. Lipnja 2018.   LAG ŠKOJI dana 04. lipnja 2018.  objavljuje:

NATJEČAJ
ZA TIP OPERACIJE  1.1.4. «POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA»
IZ LRS LAG-A ŠKOJI 2014-2020
Tip operacije 1.1.4 sukladan je Tipu operacije 6.3.1. iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Prijave se zaprimaju od 20. lipnja do 20. Srpnja 2018. na način i pod uvjetima propisanim Natječajem . TEKST NATJEČAJA, OBRAZCE NATJEČAJA I PRILOGE NATJEČAJU PREUZMITE OVDJE:
1. TEKST NATJEČAJA 
2. OBRASCI
3. PRILOZI
U periodu od 4. lipnja do 19. lipnja 2018. stručna služba LAG-a Škoji održati će informativne radionice o raspisanom natječaju na otoku Hvaru, Visu i Šolti. Pitanja o objavljenom natječaju možete postaviti putem službenih  e-mail adresa  LAG-a Škoji   info@lag-skoji.hr  i niko@lag-skoji.hr do 19. lipnja 2018. Odgovori će biti objavljeni na web stranici LAG-a Škoji www.lag-skoji.hr
Na linku u nastavku su rasporedi informativnih radionica za raspisani natječaj LAGa Škoji:

Donošenje novog Zakona o otocima (objava za medije)


Dana 7. lipnja 2018. nacrt prijedloga Zakona o otocima objavljen je na javnom savjetovanju s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Mjesec dana nakon, objavit će se izvještaj o obavljenom javnom savjetovanju i usvojenim komentarima. 


Kao članovi radne skupine doprinijeli smo brojnim poboljšanjima Zakona te smo izuzetno zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova te doprinosima ostalih članova radne skupine. 



Postojeći Zakon o otocima datira iz 1999. godine i star je gotovo 20 godina što nas dovodi do zaključka da su veći dijelovi njegovih odredbi zastarjeli i neprimjenjivi na današnju otočnu stvarnost. U međuvremenu smo kao država postali i članica  Europske Unije čiji je jedan od temelja kohezijska politika. Posljednjih nekoliko godina znatno se intezivirala razvojna europska politika prema otocima što je 2015. godine rezultiralo donošenjem Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka. 


Posljedično nužno je da i mi, kao država s preko 1200 otoka, uhvatimo korak s vremenom i prilagodimo zakonske regulative novim razvojnim potrebama. 


Zakon koji je bio na snazi posljednjih 20 godina u većem dijelu se nije ni provodio. Naime, važno je naglasiti da je Zakon o otocima općenito kompleksan jer pokriva specifičan geografski dio i multisektorski zadire u gotovo sve pravce otočnog života i razvoja. Zakon svojim djelokrugom pokriva rad gotovo svih Ministarstava što mu otežava konkretnu provedbu. Mišljenja smo da će biti potrebno uložiti dodatne napore u koordinaciju svih nadležnih tijela, kako horizontalno tako i vertikalno, da bi se uzele u obzir stvarne potrebe lokalne otočne zajednice.


Na novom Zakonu o otocima se radi od ljeta 2016. godine te su u njega uvrštene odredbe Deklaracije pametnih otoka kako bi se osigurao održivi razvoj i energetska tranzicija otočnih zajednica.



Novosti u Zakonu koje želimo istaknuti, a koje smo predložili kao članovi radne skupine su:


- uvođenje otočnih koordinatora te posljedično mogućnost novih radnih mjesta za otočane koji će raditi na organiziranju, pokretanju i koordiniranju planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka te koji bi trebali osigurati horizontalnu (bottom up) komunikaciju sa svim dionicima;


- uvođenje otočnih prioritetnih područja kako bi se osiguralo učinkovito planiranje i provedba s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja te društveno socijalne regeneracije nerazvijenih i manje razvijenih otoka. Krajnji cilj je osigurati Europska sredstva u novoj financijskoj perspektivi;


- u otočno vijeće ući će članovi razvojnih dionika uključujući predstavnike civilnog društva i druge stručnjake za otočnu tematiku.


Ostale novine u Zakonu koje želimo istaknuti su:                                       


- odredbom se ustrojavaju otočna urbana područja koja se odnose na JLS-ove koje imaju status grada s ciljem učinkovitijeg planiranja i provedbe otočnih politika. Govorimo o gradovima na otocima koji prema posljednjem popisu imaju više od 3000 stanovnika, ali u svoj plan razvoja mogu uključiti i ostale JLS-ove na otoku kako bi se razvoj otoka sagledavao u cjelini;


- uvođenjem otočnih razvojnih pokazatelja se želi korigirati opći indeks razvijenosti koji ne prepoznaje otoke sa specifičnim upravnim položajem odnosno one otoke koji su mjesni odbori u sastavu gradova i općina na kopnu ili u sastavu drugih otočnih JLS-ova;


- svi gospodarstvenici na otocima bez pitke vode će novim Zakonom dobiti pravo na isporuku subvencionire pitke vode...



Zakonom se definira i nova programsko planska dokumentacija odnosno novi nacionalni plan razvoja otoka te pojedinačni planovi razvoja otoka s ciljem sagledavanja njihovog razvoja u cjelini.


Dodatnih komentara na Zakon imamo osobito po pitanju odredbi koje se tiču prijevoza otpada s otoka te ćemo u narednih nekoliko dana pripremiti konkretne prijedloge izmjene nacrta Zakona i uputiti ih u javno savjetovanje. Pozivamo svih da nas prate te da se aktivno uključe svojim komentarima i primjedbama do navedenog roka - 23 lipnja putem LINKA na stranici E-savjetovanja.


Važno je napomenuti da je donošenje Zakona o otocima sada u završnoj je fazi no to je samo jedan mali dio odrađenog posla. Predstoji nam puno veći i zahtjevniji posao, a to je njegova učinkovita provedba. Za kraj važno je istaknuti da je Hrvatska uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja ima Zakon o otocima.

[ads-post]

Donošenje novog Zakona o otocima (objava za medije)


Dana 7. lipnja 2018. nacrt prijedloga Zakona o otocima objavljen je na javnom savjetovanju s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Mjesec dana nakon, objavit će se izvještaj o obavljenom javnom savjetovanju i usvojenim komentarima. 


Kao članovi radne skupine doprinijeli smo brojnim poboljšanjima Zakona te smo izuzetno zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova te doprinosima ostalih članova radne skupine. 



Postojeći Zakon o otocima datira iz 1999. godine i star je gotovo 20 godina što nas dovodi do zaključka da su veći dijelovi njegovih odredbi zastarjeli i neprimjenjivi na današnju otočnu stvarnost. U međuvremenu smo kao država postali i članica  Europske Unije čiji je jedan od temelja kohezijska politika. Posljednjih nekoliko godina znatno se intezivirala razvojna europska politika prema otocima što je 2015. godine rezultiralo donošenjem Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka. 


Posljedično nužno je da i mi, kao država s preko 1200 otoka, uhvatimo korak s vremenom i prilagodimo zakonske regulative novim razvojnim potrebama. 


Zakon koji je bio na snazi posljednjih 20 godina u većem dijelu se nije ni provodio. Naime, važno je naglasiti da je Zakon o otocima općenito kompleksan jer pokriva specifičan geografski dio i multisektorski zadire u gotovo sve pravce otočnog života i razvoja. Zakon svojim djelokrugom pokriva rad gotovo svih Ministarstava što mu otežava konkretnu provedbu. Mišljenja smo da će biti potrebno uložiti dodatne napore u koordinaciju svih nadležnih tijela, kako horizontalno tako i vertikalno, da bi se uzele u obzir stvarne potrebe lokalne otočne zajednice.


Na novom Zakonu o otocima se radi od ljeta 2016. godine te su u njega uvrštene odredbe Deklaracije pametnih otoka kako bi se osigurao održivi razvoj i energetska tranzicija otočnih zajednica.



Novosti u Zakonu koje želimo istaknuti, a koje smo predložili kao članovi radne skupine su:


- uvođenje otočnih koordinatora te posljedično mogućnost novih radnih mjesta za otočane koji će raditi na organiziranju, pokretanju i koordiniranju planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka te koji bi trebali osigurati horizontalnu (bottom up) komunikaciju sa svim dionicima;


- uvođenje otočnih prioritetnih područja kako bi se osiguralo učinkovito planiranje i provedba s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja te društveno socijalne regeneracije nerazvijenih i manje razvijenih otoka. Krajnji cilj je osigurati Europska sredstva u novoj financijskoj perspektivi;


- u otočno vijeće ući će članovi razvojnih dionika uključujući predstavnike civilnog društva i druge stručnjake za otočnu tematiku.


Ostale novine u Zakonu koje želimo istaknuti su:                                       


- odredbom se ustrojavaju otočna urbana područja koja se odnose na JLS-ove koje imaju status grada s ciljem učinkovitijeg planiranja i provedbe otočnih politika. Govorimo o gradovima na otocima koji prema posljednjem popisu imaju više od 3000 stanovnika, ali u svoj plan razvoja mogu uključiti i ostale JLS-ove na otoku kako bi se razvoj otoka sagledavao u cjelini;


- uvođenjem otočnih razvojnih pokazatelja se želi korigirati opći indeks razvijenosti koji ne prepoznaje otoke sa specifičnim upravnim položajem odnosno one otoke koji su mjesni odbori u sastavu gradova i općina na kopnu ili u sastavu drugih otočnih JLS-ova;


- svi gospodarstvenici na otocima bez pitke vode će novim Zakonom dobiti pravo na isporuku subvencionire pitke vode...



Zakonom se definira i nova programsko planska dokumentacija odnosno novi nacionalni plan razvoja otoka te pojedinačni planovi razvoja otoka s ciljem sagledavanja njihovog razvoja u cjelini.


Dodatnih komentara na Zakon imamo osobito po pitanju odredbi koje se tiču prijevoza otpada s otoka te ćemo u narednih nekoliko dana pripremiti konkretne prijedloge izmjene nacrta Zakona i uputiti ih u javno savjetovanje. Pozivamo svih da nas prate te da se aktivno uključe svojim komentarima i primjedbama do navedenog roka - 23 lipnja putem LINKA na stranici E-savjetovanja.


Važno je napomenuti da je donošenje Zakona o otocima sada u završnoj je fazi no to je samo jedan mali dio odrađenog posla. Predstoji nam puno veći i zahtjevniji posao, a to je njegova učinkovita provedba. Za kraj važno je istaknuti da je Hrvatska uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja ima Zakon o otocima.


Obavijest građanima o prekidu isporuke električne energije



HOST - nova butiga na Kutu


Na Kutu, nasuprot restorana Val, otvorena je nova butiga u kojoj se nudi piće, gulošćine, suveniri...










I još par slika s večernje šetnje...





Riblje oko za 200 kuna

Poznato je da su objektivi skupi, a širokokutni su uvijek u trendu, posebice kod snimanja interijera, soba, apartmana, vila... Podrazumijeva se da, kao zaljubljenik u fotografiju, poželite jedan, ali želja vas prođe kad vidite cijene. Proguglate malo što se nudi na ebay-u i zadovoljite se "smećem" od 200 kuna, preciznije 29 USA dolara plus dostava 17$. (55MM 0.43x Altura Photo Professional Wide Angle Lens w/ Macro for Nikon and Sony)

Da vidimo što se može s njim! Kad bez imalo zoom-a snimite prostoriju, dobijete ovo:


Sad to treba obrezati da se dobije normalna pravokutna fotografija... Najviše širine ćete uspjeti iskoristiti obrezujući u omjeru 16:9.



A kakva je fotografija snimljena bez širokokutnog objektiva, sa standardnim kit objektivom Nikon 18-55 mm?



Zaključak: dobijete na širini, izgubite na oštrini. :) Za bolje od ovoga morate potrošiti bar deset puta više.













[ads-post]

Širokokutni objektiv za 200 kuna

Poznato je da su objektivi skupi, a širokokutni su uvijek u trendu, posebice kod snimanja interijera, soba, apartmana, vila... Podrazumijeva se da, kao zaljubljenik u fotografiju, poželite jedan, ali želja vas prođe kad vidite cijene. Proguglate malo što se nudi na ebay-u i zadovoljite se "smećem" od 200 kuna, preciznije 29 USA dolara plus dostava 17$. (55MM 0.43x Altura Photo Professional Wide Angle Lens w/ Macro for Nikon and Sony)

Da vidimo što se može s njim! Kad bez imalo zoom-a snimite prostoriju, dobijete ovo:


Sad to treba obrezati da se dobije normalna pravokutna fotografija... Najviše širine ćete uspjeti iskoristiti obrezujući u omjeru 16:9.



A kakva je fotografija snimljena bez širokokutnog objektiva, sa standardnim kit objektivom Nikon 18-55 mm?



Zaključak: dobijete na širini, izgubite na oštrini. :) Za bolje od ovoga morate potrošiti bar deset puta više.














Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija estrada fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis hoteli Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer latest Lavurat za poja likovna umjetnost limuni logo lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja najave naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo