BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti

iOtok - 4. epizoda: Barba Jere



Otok, interaktivna dokumentarna serija – 4. epizoda: Barba Jere

Barba Jere bio je jedan od posljednjih biševskih barbi. Bio je ustrajni zagovornik pravog biševskog načina života koji od svakog otočanina zahtijeva mukotrpan sezonski rad u vinogradu i turizmu, u polju i na moru. Jere je svojim radom i znanjem bio živi dokaz da život na Biševu može biti dugoročno uspješan. Otočanima je bio uzor i inspiracija, a brojnim posjetiteljima biševska ikona.

4. epizoda bit će objavljena u ponedjeljak, 6. veljače 2017 na: https://iotok.eu/hr/epizoda/4


iOtok - 4. epizoda: Barba Jere



Otok, interaktivna dokumentarna serija – 4. epizoda: Barba Jere

Barba Jere bio je jedan od posljednjih biševskih barbi. Bio je ustrajni zagovornik pravog biševskog načina života koji od svakog otočanina zahtijeva mukotrpan sezonski rad u vinogradu i turizmu, u polju i na moru. Jere je svojim radom i znanjem bio živi dokaz da život na Biševu može biti dugoročno uspješan. Otočanima je bio uzor i inspiracija, a brojnim posjetiteljima biševska ikona.

4. epizoda bit će objavljena u ponedjeljak, 6. veljače 2017 na: https://iotok.eu/hr/epizoda/4




Objavljeni javni pozivi investitorima i/ili strateškim partnerima za društva Modra špilja i Vis


Ovih dana (23. i 30. siječnja) otvoreni su javni pozivi investitorima i/ili strateškim partnerima za iskazivanjem interesa za ulaganje ili dokapitalizaciju stečajnih dužnika MODRA ŠPILJA d.d. i VIS d.d. za koje pisma namjere mogu poslati u roku od 30 dana od objave.

Predmet ovih javnih poziva je ulaganje u spomenuta društva, odnosno strateško povezivanje radi održivosti nastavka poslovanja i dokapitalizacije s mogućnošću izrade stečajnog plana u skladu s odredbama Stečajnog zakona, pri čemu zainteresirani iskazuju interes radi ulaganja odnosno dokapitalizaciju koja se može provesti stečajnim planom u stečajnom postupku s ciljem nastavka poslovanja kroz pružanje usluga organiziranog hotelskog smještaja i namirenja vjerovnika.

Pismo s iskazom interesa mogu predati domaće i strane pravne i fizičke osobe, pojedinačno ili skupno kao zajednički iskaz interesa u kojemu treba opisati način ulaganja i/ili povezivanja i rokove u kojima bi se to ostvarilo te opis stručnih sposobnosti u realizaciji i/ili upravljanju sličnim projektima.

Po okončanju postupka prikupljanja iskaza interesa provest će postupak poziva za dostavu obvezujućih ponuda, a pozivi su objavljeni na web stranicama Ministarstva državne imovine, Agencije za investicije i konkurentnost, Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore, u Poslovnom dnevniku i Lideru.







.
Modra špilja d.d. Komiža posluje već 54 godine u hotelskom i ugostiteljskom sektoru i ima izuzetne lokacije na otoku Visu, poznatom po svojim očuvanim prirodnim ljepotama te je prepoznat kao nova destinacija, radi čega bilježi stalni rast broja noćenja.

Društvo u svom sastavu ima hotel Biševo, s tri povezana dijela: hotel Biševo C, stari dio izgrađen 1964. godine i imao je 44 ležaja nije u funkciji; hotel Biševo B, stari dio izgrađen 1968. i imao je 65 ležajeva, a potpuno je renoviran 1998. godine i od tada svake se godine ponešto u njega ulaže; centralni objekt B, novi dio izgrađen 1980 godine, s 98 soba i 3 apartmana, a danas ima 126 soba i 5 apartmana ne računajući do C koji nije u funkciji.

Uz hotelske kapacitete, Modra špilja d.d. Komiža, posjeduje: riblji restoran Komiža, na rivi u centru Komiže; turistička agencija na rivi; plažni objekt Porat na otoku Biševu; pizzerija Plaža u prizemlju hotela; zgrada ex. Mardešić; zgrada ex. Ambulanta s pripadajućim građevinskim zemljištem.

Vis d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam nastalo je iz URO VIS osnovane 1972. godine, a koja je opet nastala izdvajanjem hotelijersko-turističke djelatnosti iz tadašnjeg Borovika, organizacije osnovane odmah nakon II. svjetskog rata.

U vrijednost društvenog kapitala poduzeća VIS ulaze nekretnine (za neke od njih još se vode postupci za uknjižbu vlasništva): hotel Issa, od centra grada 500 m, kapaciteta 258 kreveta u 128 soba, restoran, aperitiv bar; hotel Tamaris, u centru grada, kapaciteta 54 kreveta u 27 soba, posjeduje restoran i kavanu; plažni objekt Kanaria, disco klub, restoran s terasom, u neposrednoj blizini gradske plaže i hotela Issa; Hrvatski dom - restoran Tamaris u centru, poslovna zgrada u kojoj Društvo u vlasništvu ima prizemlje, drugi kat i potkrovlje; sportsko rekreacijski centar hotela ISSA; turist biro u centru grada Visa, prizemlje zgrade; Fortuna klub, u centru grada, prizemlje stambene zgrade; vila Tramontana, stambena zgrada; građevinsko zemljište u uvali Stonca sa skladištem; zemljište u uvali Stonca, položeno u nastavku hotela ISSA u zoni arheološkog nalazišta.

Izvor: Ministarstvo turizma RH




U prodaji je nova knjiga Zvonimira Freivogela – “VIŠKI BOJ”


Naruči knjigu - OVDJE

Kada sam kao 13-godišnjak prvi puta posjetio Vis, dok nisam poznavao njegovu stoljetnu i tisućljetnu povijest, za mene je to bio još jedan dopust na moru kao i svaki drugi, a Vis mi je djelovao čak i manje zanimljiv od Brača, gdje sam kao klinac proveo niz dopusta u Milni.

Za Vis sam samo znao da je vojni otok i da neće biti (stranih) turista, stoga me jako iznenadilo kada smo već na brodu na putu za Vis sreli mnoštvo čehoslovačkih turista, kojima je boravak na Visu očito bio dopušten. Još sam se od malih nogu oduševljavao svime što plovi pa sam se nekako nadao da ću na Visu vidjeti mnoštvo brodova, što također nije bilo točno. Vis je tada bio vojni, a ne mornarički otok, sve je bilo puno odora JNA, a JRM-a ni od korova, ako se izuzme mali vodonosac koji sam viđao i na Braču kada su ljeta bila suha...

U prodaji je nova knjiga Zvonimira Freivogela – “VIŠKI BOJ”


Naruči knjigu - OVDJE

Kada sam kao 13-godišnjak prvi puta posjetio Vis, dok nisam poznavao njegovu stoljetnu i tisućljetnu povijest, za mene je to bio još jedan dopust na moru kao i svaki drugi, a Vis mi je djelovao čak i manje zanimljiv od Brača, gdje sam kao klinac proveo niz dopusta u Milni.

Za Vis sam samo znao da je vojni otok i da neće biti (stranih) turista, stoga me jako iznenadilo kada smo već na brodu na putu za Vis sreli mnoštvo čehoslovačkih turista, kojima je boravak na Visu očito bio dopušten. Još sam se od malih nogu oduševljavao svime što plovi pa sam se nekako nadao da ću na Visu vidjeti mnoštvo brodova, što također nije bilo točno. Vis je tada bio vojni, a ne mornarički otok, sve je bilo puno odora JNA, a JRM-a ni od korova, ako se izuzme mali vodonosac koji sam viđao i na Braču kada su ljeta bila suha...


Riva na Kutu - četiri godine poslije izgradnje



Gotovo četiri godine poslije izgradnje kuška riva je još uvijek bez urbane opreme ( rasvjeta, klupe...), ali to i nije najveći problem. O rivi se općenito ne vodi dovoljno računa. Otpao je zaobljeni ugaoni kamen i tako stoji u moru od kolovoza prošle godine, "rostfrei" rešetke pojela ruzina, električni kabeli propali, a pojavile su se i pukotine u opločenju...

Pišem, a k'o da ne pišem (vidi raniji post!). Ronioca u Visu ima, Gradina Vis ima građevinsku jedinicu... Zar je problem izvaditi kamen iz mora, očistiti ga i zalijepiti?


Riva na Kutu - četiri godine poslije izgradnje



Gotovo četiri godine poslije izgradnje kuška riva je još uvijek bez urbane opreme ( rasvjeta, klupe...), ali to i nije najveći problem. O rivi se općenito ne vodi dovoljno računa. Otpao je zaobljeni ugaoni kamen i tako stoji u moru od kolovoza prošle godine, "rostfrei" rešetke pojela ruzina, električni kabeli propali, a pojavile su se i pukotine u opločenju...

Pišem, a k'o da ne pišem (vidi raniji post!). Ronioca u Visu ima, Gradina Vis ima građevinsku jedinicu... Zar je problem izvaditi kamen iz mora, očistiti ga i zalijepiti?



Lice s naslovnice: Andrija Pečarić zauzeo "pola Slobodne"


Moj post iz studenog 2014. zaintrigirao je novinare Slobodne i tako je Andrija završio na naslovnici tiskanog izdanja od 28.1.2017.  Članak u digitalnom izdanju nije (još) objavljen, pa ako ga želite pročitati trebate kupiti ili posuditi tiskano izdanje. Tekst o Andriji, zajedno s fotografijama, zauzeo je "pola Slobodne"...

Evo i link na digitalno izdanje - OVDJE!!! 


Izlazak kroz prozor nakon darivanja krvi pogledajte u videu snimljenom krajem 2014. godine



Ove sam fotografije snimio na zamolbu novinarke Tanje Giovanelli...





Lice s naslovnice: Andrija Pečarić zauzeo "pola Slobodne"


Moj post iz studenog 2014. zaintrigirao je novinare Slobodne i tako je Andrija završio na naslovnici tiskanog izdanja od 28.1.2017.  Članak u digitalnom izdanju nije (još) objavljen, pa ako ga želite pročitati trebate kupiti ili posuditi tiskano izdanje. Tekst o Andriji, zajedno s fotografijama, zauzeo je "pola Slobodne"...

Evo i link na digitalno izdanje - OVDJE!!! 


Izlazak kroz prozor nakon darivanja krvi pogledajte u videu snimljenom krajem 2014. godine




Ove sam fotografije snimio na zamolbu novinarke Tanje Giovanelli...





iOtok, 3. epizoda: Mićo Finta

Mićo Finta, nekadašnji nogometaš, biševski je pjesnik i kroničar. Biševljani ga smatraju „redikulom“ – što znači da je drugačiji, poseban i neprilagođen. Mićo se rodio na otoku. Skoro je postao vrhunski nogometaš no, kako je također bio veliki zavodnik, nogometna je karijera krenula nizbrdo. Otočani govore da ga je jedna lijepa mlada djevojka navodno odbila, nakon čega je Mićo nesretan napustio otok. Nitko ne zna kamo je nestao, no kasnije se ispostavilo da je radio po raznim jadranskim brodogradilištima, a neko je vrijeme u Ljubljani čak postavljao pozornice za rock koncerte.

Mićo čuva gomile školskih bilježnica u koje zapisuje svakodnevne biševske događaje. Kada se dogodi nešto zaista posebno, napiše i pjesmu. Na otok se vratio tek u zrelim godinama i otada živi sam, a društvo mu pravi sedam „pucija“, kako je sam nazvao lokalne mačke. Mićo Finta čovjek je s mnogo talenata; na otoku ga smatraju najvećim stručnjakom za gradnju i obnovu tzv. suhozida. To su duge kamene međe koje otočani već stoljećima grade kako bi zaštitili plodnu zemlju od vjetra te razgraničili svoje parcele.

Otoci Biševo i Vis odavna su poznati po pjesnicima i interpretima. Iz susjedne Komiže na otoku Visu potječu poznati hrvatski pjesnik i akademik dr. Joško Božanić, Jakša Fiamengo te pisac Senko Karuzo. Naširoko je poznat i pučki pjesnik Ante Božanić – Pepe. Poput navedenih komiških umjetnika, i Mićo nastavlja biševsku pjesničku tradiciju.

3. epizoda bit će objavljena na https://iotok.eu/hr/epizoda/3 u ponedjeljak, 30. siječnja 2017.


iOtok, 3. epizoda: Mićo Finta

Mićo Finta, nekadašnji nogometaš, biševski je pjesnik i kroničar. Biševljani ga smatraju „redikulom“ – što znači da je drugačiji, poseban i neprilagođen. Mićo se rodio na otoku. Skoro je postao vrhunski nogometaš no, kako je također bio veliki zavodnik, nogometna je karijera krenula nizbrdo. Otočani govore da ga je jedna lijepa mlada djevojka navodno odbila, nakon čega je Mićo nesretan napustio otok. Nitko ne zna kamo je nestao, no kasnije se ispostavilo da je radio po raznim jadranskim brodogradilištima, a neko je vrijeme u Ljubljani čak postavljao pozornice za rock koncerte.

Mićo čuva gomile školskih bilježnica u koje zapisuje svakodnevne biševske događaje. Kada se dogodi nešto zaista posebno, napiše i pjesmu. Na otok se vratio tek u zrelim godinama i otada živi sam, a društvo mu pravi sedam „pucija“, kako je sam nazvao lokalne mačke. Mićo Finta čovjek je s mnogo talenata; na otoku ga smatraju najvećim stručnjakom za gradnju i obnovu tzv. suhozida. To su duge kamene međe koje otočani već stoljećima grade kako bi zaštitili plodnu zemlju od vjetra te razgraničili svoje parcele.

Otoci Biševo i Vis odavna su poznati po pjesnicima i interpretima. Iz susjedne Komiže na otoku Visu potječu poznati hrvatski pjesnik i akademik dr. Joško Božanić, Jakša Fiamengo te pisac Senko Karuzo. Naširoko je poznat i pučki pjesnik Ante Božanić – Pepe. Poput navedenih komiških umjetnika, i Mićo nastavlja biševsku pjesničku tradiciju.

3. epizoda bit će objavljena na https://iotok.eu/hr/epizoda/3 u ponedjeljak, 30. siječnja 2017.



Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija estrada fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis hoteli Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer latest Lavurat za poja likovna umjetnost limuni logo lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja najave naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo