U prodaji je nova knjiga Zvonimira Freivogela – “VIŠKI BOJ”

Naruči knjigu - OVDJE

Kada sam kao 13-godišnjak prvi puta posjetio Vis, dok nisam poznavao njegovu stoljetnu i tisućljetnu povijest, za mene je to bio još jedan dopust na moru kao i svaki drugi, a Vis mi je djelovao čak i manje zanimljiv od Brača, gdje sam kao klinac proveo niz dopusta u Milni.

Za Vis sam samo znao da je vojni otok i da neće biti (stranih) turista, stoga me jako iznenadilo kada smo već na brodu na putu za Vis sreli mnoštvo čehoslovačkih turista, kojima je boravak na Visu očito bio dopušten. Još sam se od malih nogu oduševljavao svime što plovi pa sam se nekako nadao da ću na Visu vidjeti mnoštvo brodova, što također nije bilo točno. Vis je tada bio vojni, a ne mornarički otok, sve je bilo puno odora JNA, a JRM-a ni od korova, ako se izuzme mali vodonosac koji sam viđao i na Braču kada su ljeta bila suha...

Pročitaj cijeli članak...

Izvor: http://despot-infinitus.com/

U prodaji je nova knjiga Zvonimira Freivogela – “VIŠKI BOJ”

Naruči knjigu - OVDJE

Kada sam kao 13-godišnjak prvi puta posjetio Vis, dok nisam poznavao njegovu stoljetnu i tisućljetnu povijest, za mene je to bio još jedan dopust na moru kao i svaki drugi, a Vis mi je djelovao čak i manje zanimljiv od Brača, gdje sam kao klinac proveo niz dopusta u Milni.

Za Vis sam samo znao da je vojni otok i da neće biti (stranih) turista, stoga me jako iznenadilo kada smo već na brodu na putu za Vis sreli mnoštvo čehoslovačkih turista, kojima je boravak na Visu očito bio dopušten. Još sam se od malih nogu oduševljavao svime što plovi pa sam se nekako nadao da ću na Visu vidjeti mnoštvo brodova, što također nije bilo točno. Vis je tada bio vojni, a ne mornarički otok, sve je bilo puno odora JNA, a JRM-a ni od korova, ako se izuzme mali vodonosac koji sam viđao i na Braču kada su ljeta bila suha...

Pročitaj cijeli članak...

Izvor: http://despot-infinitus.com/

Riva na Kutu - četiri godine poslije izgradnje

Gotovo četiri godine poslije izgradnje kuška riva je još uvijek bez urbane opreme ( rasvjeta, klupe...), ali to i nije najveći problem. O rivi se općenito ne vodi dovoljno računa. Otpao je zaobljeni ugaoni kamen i tako stoji u moru od kolovoza prošle godine, "rostfrei" rešetke pojela ruzina, električni kabeli propali, a pojavile su se i pukotine u opločenju...

Pišem, a k'o da ne pišem (vidi raniji post!). Ronioca u Visu ima, Gradina Vis ima građevinsku jedinicu... Zar je problem izvaditi kamen iz mora, očistiti ga i zalijepiti?

Riva na Kutu - četiri godine poslije izgradnje

Gotovo četiri godine poslije izgradnje kuška riva je još uvijek bez urbane opreme ( rasvjeta, klupe...), ali to i nije najveći problem. O rivi se općenito ne vodi dovoljno računa. Otpao je zaobljeni ugaoni kamen i tako stoji u moru od kolovoza prošle godine, "rostfrei" rešetke pojela ruzina, električni kabeli propali, a pojavile su se i pukotine u opločenju...

Pišem, a k'o da ne pišem (vidi raniji post!). Ronioca u Visu ima, Gradina Vis ima građevinsku jedinicu... Zar je problem izvaditi kamen iz mora, očistiti ga i zalijepiti?

Lice s naslovnice: Andrija Pečarić zauzeo "pola Slobodne"

Moj post iz studenog 2014. zaintrigirao je novinare Slobodne i tako je Andrija završio na naslovnici tiskanog izdanja od 28.1.2017.  Članak u digitalnom izdanju nije (još) objavljen, pa ako ga želite pročitati trebate kupiti ili posuditi tiskano izdanje. Tekst o Andriji, zajedno s fotografijama, zauzeo je "pola Slobodne"...

Evo i link na digitalno izdanje - OVDJE!!! 

Izlazak kroz prozor nakon darivanja krvi pogledajte u videu snimljenom krajem 2014. godine

Ove sam fotografije snimio na zamolbu novinarke Tanje Giovanelli...

Lice s naslovnice: Andrija Pečarić zauzeo "pola Slobodne"

Moj post iz studenog 2014. zaintrigirao je novinare Slobodne i tako je Andrija završio na naslovnici tiskanog izdanja od 28.1.2017.  Članak u digitalnom izdanju nije (još) objavljen, pa ako ga želite pročitati trebate kupiti ili posuditi tiskano izdanje. Tekst o Andriji, zajedno s fotografijama, zauzeo je "pola Slobodne"...

Evo i link na digitalno izdanje - OVDJE!!! 

Izlazak kroz prozor nakon darivanja krvi pogledajte u videu snimljenom krajem 2014. godine

Ove sam fotografije snimio na zamolbu novinarke Tanje Giovanelli...

iOtok, 3. epizoda: Mićo Finta

Mićo Finta, nekadašnji nogometaš, biševski je pjesnik i kroničar. Biševljani ga smatraju „redikulom“ – što znači da je drugačiji, poseban i neprilagođen. Mićo se rodio na otoku. Skoro je postao vrhunski nogometaš no, kako je također bio veliki zavodnik, nogometna je karijera krenula nizbrdo. Otočani govore da ga je jedna lijepa mlada djevojka navodno odbila, nakon čega je Mićo nesretan napustio otok. Nitko ne zna kamo je nestao, no kasnije se ispostavilo da je radio po raznim jadranskim brodogradilištima, a neko je vrijeme u Ljubljani čak postavljao pozornice za rock koncerte.

Mićo čuva gomile školskih bilježnica u koje zapisuje svakodnevne biševske događaje. Kada se dogodi nešto zaista posebno, napiše i pjesmu. Na otok se vratio tek u zrelim godinama i otada živi sam, a društvo mu pravi sedam „pucija“, kako je sam nazvao lokalne mačke. Mićo Finta čovjek je s mnogo talenata; na otoku ga smatraju najvećim stručnjakom za gradnju i obnovu tzv. suhozida. To su duge kamene međe koje otočani već stoljećima grade kako bi zaštitili plodnu zemlju od vjetra te razgraničili svoje parcele.

Otoci Biševo i Vis odavna su poznati po pjesnicima i interpretima. Iz susjedne Komiže na otoku Visu potječu poznati hrvatski pjesnik i akademik dr. Joško Božanić, Jakša Fiamengo te pisac Senko Karuzo. Naširoko je poznat i pučki pjesnik Ante Božanić – Pepe. Poput navedenih komiških umjetnika, i Mićo nastavlja biševsku pjesničku tradiciju.

3. epizoda bit će objavljena na https://iotok.eu/hr/epizoda/3 u ponedjeljak, 30. siječnja 2017.

iOtok, 3. epizoda: Mićo Finta

Mićo Finta, nekadašnji nogometaš, biševski je pjesnik i kroničar. Biševljani ga smatraju „redikulom“ – što znači da je drugačiji, poseban i neprilagođen. Mićo se rodio na otoku. Skoro je postao vrhunski nogometaš no, kako je također bio veliki zavodnik, nogometna je karijera krenula nizbrdo. Otočani govore da ga je jedna lijepa mlada djevojka navodno odbila, nakon čega je Mićo nesretan napustio otok. Nitko ne zna kamo je nestao, no kasnije se ispostavilo da je radio po raznim jadranskim brodogradilištima, a neko je vrijeme u Ljubljani čak postavljao pozornice za rock koncerte.

Mićo čuva gomile školskih bilježnica u koje zapisuje svakodnevne biševske događaje. Kada se dogodi nešto zaista posebno, napiše i pjesmu. Na otok se vratio tek u zrelim godinama i otada živi sam, a društvo mu pravi sedam „pucija“, kako je sam nazvao lokalne mačke. Mićo Finta čovjek je s mnogo talenata; na otoku ga smatraju najvećim stručnjakom za gradnju i obnovu tzv. suhozida. To su duge kamene međe koje otočani već stoljećima grade kako bi zaštitili plodnu zemlju od vjetra te razgraničili svoje parcele.

Otoci Biševo i Vis odavna su poznati po pjesnicima i interpretima. Iz susjedne Komiže na otoku Visu potječu poznati hrvatski pjesnik i akademik dr. Joško Božanić, Jakša Fiamengo te pisac Senko Karuzo. Naširoko je poznat i pučki pjesnik Ante Božanić – Pepe. Poput navedenih komiških umjetnika, i Mićo nastavlja biševsku pjesničku tradiciju.

3. epizoda bit će objavljena na https://iotok.eu/hr/epizoda/3 u ponedjeljak, 30. siječnja 2017.

Javni poziv za podnošenje zahtjeva za uključivanje u Program sufinanciranje sadnog materijala

Obrazac zahtjeva možete preuzeti - OVDJE!

Autorska večer: Siniša Brajčić

Na vodi iz špine i zakašnjelom voćnom bombonu nije lako nadoknaditi svu energiju izgubljenu kroz ostrašćenu i moćnu interpretaciju, emociju, gestikulaciju... No, ne da se Siniša, još riče, skače, bori se. 

Uvijek će biti emocije, uspomene, komedije... Samo, pitamo se, hoće li je biti na jeziku koji je stoljećima odzvanjao po viškim gradovima, poljima i morem? 

Sinoć nas je Siniša Brajčić upoznao s projektom kojeg priprema, a koji bi kao i Veja imao zadaću sačuvati tradiciju i emociju života i jezika otoka Visa. Radi se o uprizorenju 14 izabranih facendi iz Viškog facendijera dr. Joška Božanića, skraćivanih do potrebne dramske mjere i povezane njegovim, autorskim komentarima društvenih zbivanja za koje i sam pomalo dvoji hoće li i koliko pomoći toj monodrami u nastajanju i njenom prihvaćanju. Iskreno priznaje da bi bez njih motivacija za rad na ovom projektu bitno pala.

Poslušajte dio sinoćnjeg programa!

Autorska večer: Siniša Brajčić

Na vodi iz špine i zakašnjelom voćnom bombonu nije lako nadoknaditi svu energiju izgubljenu kroz ostrašćenu i moćnu interpretaciju, emociju, gestikulaciju... No, ne da se Siniša, još riče, skače, bori se. 

Uvijek će biti emocije, uspomene, komedije... Samo, pitamo se, hoće li je biti na jeziku koji je stoljećima odzvanjao po viškim gradovima, poljima i morem? 

Sinoć nas je Siniša Brajčić upoznao s projektom kojeg priprema, a koji bi kao i Veja imao zadaću sačuvati tradiciju i emociju života i jezika otoka Visa. Radi se o uprizorenju 14 izabranih facendi iz Viškog facendijera dr. Joška Božanića, skraćivanih do potrebne dramske mjere i povezane njegovim, autorskim komentarima društvenih zbivanja za koje i sam pomalo dvoji hoće li i koliko pomoći toj monodrami u nastajanju i njenom prihvaćanju. Iskreno priznaje da bi bez njih motivacija za rad na ovom projektu bitno pala.

Poslušajte dio sinoćnjeg programa!