Na meniju riba plava...

Jutros, uz "počasnu stražu" od novih kandelabera, pedalinam do plivarice. Ribe kol'ko 'oćeš; lokarde, srdele, inćuni, palamide... Gradele i danas. ;)

Mladi iz Doma iz Nazorove napravili reportažu o svom boravku na Visu

Udruga SVIMA je prošlog tjedna u sklopu svog projekta organizirala boravak mladih iz Doma iz Nazorove u trajanju pod tjedan dana na Visu. Za te mlade organiziran je niz radionica, a novinarsku radionicu im je vodila Dijana Pribačić Jurić. Na radionici su napravili i jednu reportažu o njihovom boravku na Visu, a ja sam je pristao objaviti na svom blogu. 

***

U ovoj dimenziji lako se zaboravi na tehnologiju, nebo i more su dovoljni

„Osjećam se kao da sam došao u drugu dimenziju, nebo sa toliko zvijezda nikad se ne može vidjeti u Zagrebu, vidjeli smo čak i zvjezdanu prašinu“, neki su od dojmova Nikole i Kristine iz Zagreba o njihovom boravku na otoku Visu. „Otkad sam na Visu mobitel mi je u koferu, a prvi put da nemam potrebu za tehnologijom i da mi wifi nije prvo što tražim“, ispričala je Teuta i dodala da joj je to nebo i sjedenje na terasi jedan od ljepših momenata. Margareta s oduševljenjem priča o izlasku sunca kakav nikad do sad nije vidjela, a drugi Nikola dodaje da je vidio „crveni  mjesec“.

Svi oni dio su grupe mladih iz Doma u Nazorovoj koja je na Vis došla u sklopu projekta udruge SVIMA  „Osobno mentorstvo u funkciji osamostaljivanja i zapošljavanja mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi“ sufinanciranog sredstvima Europske unije. Njihov sedmodnevni boravak uključuje niz različitih aktivnosti, od kulinarske i novinarske radionice do snimanja dokumentarnog filma i škole engleskog jezika.  Upoznali su i lokalne prilike pa možda neki od njih upravo na Visu pronađu mjesto na kojem bi htjeli raditi i živjeti. 

U Rukavcu su smješteni, a obišli su ne samo Vis i Komižu, gdje su im bile organizirane aktivnosti već i „poje“- središnji dio otoka, a otplovili su i do otočića Ravnika gdje su vidjeli Zelenu špilju koja je stanište šišmiša.

„Bili su veliki valovi i samo smo se Kristina i ja usudile skočiti s broda“, priča Margareta i dodaje da su se popeli i do Titove špilje, a Nikola ju je zamišljao puno većom.

Nije ih oduševila samo priroda već i ljudi za koje kažu da su prijateljski raspoloženi te zanimljiva otočka povijest. Nikola je ispričao da mu je ribar govorio o povijesti komiških ribara i njihovoj plovidbi do Palagruže, a od lokalnog mladića čuo je o povijesti falkuše, autohtone ribarske brodice, a kojih danas u Hrvatskoj ima tek tri. Margareta je od kuharice Filomene, koja im je kuhala na kulinarskim radionicama,  slušala zanimljivosti o starim običajima, a osobito joj se svidjelo to što je nekoć cijelo mjesto bilo uključeno u svatove pa je svaka kuća pripremala neko jelo za mladence.

O povijesti se saznali više i u Arheološkoj zbirci u Visu gdje su vidjeli mnogo amfora. Voditelj muzeja im je ispričao da su prije dva tjedna prvi put zaronili do broda iz 19. stoljeća gdje je pronađena velika kolekcija posuđa. Margaretu je oduševilo to što tanjur s tog broda, koji je bio pod morem godinama, izgleda kao da je jučer kupljen u trgovini dok je ostalo posuđe i dalje pod morem.  Kroz Vis su imali vodstvo na engleskom jeziku kao dio radionice učenja engleskog jezika, a svidio im se više nego Komiža jer je veći.

Većina njihovog boravka zabilježena je kamerom pa su su povremeno, pričaju kroz smijeh, osjećali kao u Big brotheru.  Naime, u sklopu filmske radionice zajedno izrađuju dokumentarni film čija je tema „Živjeti na otoku“ pa su snimali radionice, ali i ostale trenutke, poput šetnje po Komiži, sastanke sa mentorima, boravak u apartmanima ili vožnju po otoku u autobusu. Snimanje dokumentarnog filma  produženi je element filmske radionice, a u sklopu koje mladi će čuti i teorijski dio o izradi filma - o pripremama snimanja, knjizi snimanja, postprodukciji i montaži.  Nakon odlaska s Visa bit će napravljen film koji će prikazati kako je izgledao njihov život na otoku tijekom sedmodnevnog boravka.

Na radionici o maslinarstvu u viškom polju, priča Nikola,  imali su priliku kušati vrhunsko maslinovo ulje i naučiti o tome što čini kvalitetnim to ulje, o vrstama maslina, da ne postoje crne i zelene, o branju koje mora biti ručno, komini koja se mora pravilno odlagati i o drugim detaljima vezanim uz uzgoj.

Riba jede plastiku, mi jedemo ribu, jedna je od zanimljivosti koju su čuli na radionici o održivom razvoju održanoj na Teplušu.  Voditelj  obje radionice, profesionalni ronioc Mladen Varenina sakupio je na plaži različite vrste otpada te demonstrirao načine zagađenja i kakav utjecaj imaju na okoliš. Također, mladima je u moru pokazao otpad od mikroplastike i upozorio da riba to jede, a onda mi to jedemo, te tako čovjek truje ne samo okoliš već i samog sebe. Također, ukazao je na neodgovorno ponašanje brojnih ribara koji često u more odlažu iskorišteni ribolovni alat.

Mladi Zagrepčani prisustvovali su i ribarskoj večeri u Komiži i tom su prilikom po prvi puta kušali razne specijalitete od srdele, poput pljeskavice od te ribe, ili srdele na podlozi od sipinog crnila. U sklopu službenog programa  kao iznenađenje večeri nastupila je i jedna od njihovih mentorica Vesna sa prigodnom pjesmom „Milost“.

Na kulinarskim radionicama mogli su vidjeti i sudjelovati u pripremi komiške pogače, ali i naučiti važnu razliku između komiške i viške pogače jer Višani u nju ne stavljaju rajčicu, a Komižani da.  Također učili su i kako se radi šalša od koje su imali slasnu zajedničku večeru u apratmanima. Sudjelovali su također i na radionici pravljenja tradicionalnih viških slastica – cvita.
   

Naravno, nisu preskočili ni kupanje na lijepim viškim plažama, Srebrnoj, komiškoj i viškoj gradskoj plaži, a osobito im je dobro došlo noćno kupanje na Teplušu kao utjeha nakon nogometne utakmice Hrvatska-Portugal koju su gledali u novotvorenom  baru na plaži.    

„Mislim da bi mogao živjeti na otoku jer je tu sve opuštenije, ali me strah da bi mi po zimi bilo dosadno“, odgovara Nikola na pitanje da li bi mogao tu živjeti. Teuta, iako oduševljena nebom i morem,  s druge strane kaže da nikako ne bi mogla živjeti na otoku jer bi joj nedostao način života koji ima u gradu.

Reportaža je nastala u sklopu novinarske radionice, a u njenoj izradi sudjelovali su Nikola, Nikola, Teuta, Kristina, Martina, Naim, Margareta i Ivan.

Gradonačelniče, kakva je suradnja s policijom?

Medijski ponedjeljak. Odazivam se i kad me baš i nije volja. Utvaram si ( kako bi rekao Ćiro Blažević) da i ja nešto činim za ovaj grad, a da ne tražim ništa zauzvrat. Učinite i vi ponešto. Danas su Sanja i Renata na Podlozu, ispred agencije Ionios, "oteli" Gradini posao i dali svoj mali hortikulturni doprinos. Imate li vi koji primjer? Promovirajmo pozitivne stvari, širimo pozitivne vibracije...

Sjećam se, dok sam i sam bio policajac, postojala je obveza suradnje s lokalnom samoupravom koja je značila sastati se najmanje jednom mjesečno s predstavnicima lokalne samouprave, što je na Visu značilo s gradonačelnicima Visa i Komiže i njihovim najbližim suradnicima. Na sastanku bi, mi iz policije, iznijeli statističke podatke o stanju javnog reda i mira, prometa i sigurnosti općenito za protekli mjesec, isticali određene punktove, mjesta i događanja gdje bi grad sa svoje strane mogao poduzeti određene mjere radi poboljšanja stanja, a povratno bi od gradske vlasti bili informirani o njihovim aktivnostima relevantnim za stanje sigurnosti.

- Kakva je suradnja s policijom, koliko vas često izvješćuju o pitanjima sigurnosti; prometa, javnog reda i mira, kriminaliteta...? - pitam gradonačelnika na medijskom ponedjeljku.

- Iskreno, nisam zadovoljan suradnjom. Sigurno je potrebno da budemo češće i kvalitetnije informirani o pitanjima relevantnim za sigurnost naših građana i gostiju, javni red i mir i kontrolu i regulaciju prometa. Jednom godišnje na gradskom vijeću je točka dnevnog reda s ovom tematikom, a redovita, mjesečna razina izvješćivanja i komunikacije, o kojoj govorite, ne postoji. Neke primjedbe i sugestije smo dopisom ranije upućivali prema policijskoj upravi, ali ne mogu reći da se stanje bitno popravilo.

- Zabrana prometovanja, izmještanje skutera izvan zone zabrane prometovanja? - pitam.

- Od 1. srpnja nema prometa u zabranjenoj zoni. Vlasnicima agencija za iznajmljivanje vozila smo omogućili izmještanje izvan spomenute zone. U prometu prekršitelja ima, nekih iz neznanja, nekih iz bahatosti i bezobrazluka. Za njih je nadležna policija. Građani, koji se i meni žale, neka prijavljuju gdje treba. Konačno, postoji i aplikacija MUP-a koju možete instalirati na mobitel, snimiti i prijaviti prekršaj.

Na ovo mogu samo uzvratiti fotografijom...

- Kasni se s radovima na sanaciji rive i opremanjem?

- Radovao sam se ovom projektu i živio za njega, a umjesto da osjećam zadovoljstvo realizacijom investicije koja se događa jednom u 100 godina, ja se ispričavam građanima i zahvaljujem na strpljenju i razumijevanju. Koliko sam pretrpio, znam ja. Pa i kad je riječ o materijalnim gubicima, zaradi, ja sam vjerojatno najviše izgubio. Slijedećeg tjedna  očekujem da se započme s postavljanjem ormarića i kandelabera. Ponavljam, po ko zna koji put, grad - to smo mi. Svi moramo biti spremni na neku žrtvu da bi nam svima bilo bolje.

- Hrvatski dom?

- Sredinom rujna, ova faza uređenja bi trebala biti gotova. Tako će za obnovu ostati samo fasada.

- Dakle, Božićni koncert će sigurno biti u Hrvatskom domu?

- Sigurno!

Gradonačelniče, kakva je suradnja s policijom?

Medijski ponedjeljak. Odazivam se i kad me baš i nije volja. Utvaram si ( kako bi rekao Ćiro Blažević) da i ja nešto činim za ovaj grad, a da ne tražim ništa zauzvrat. Učinite i vi ponešto. Danas su Sanja i Renata na Podlozu, ispred agencije Ionios, "oteli" Gradini posao i dali svoj mali hortikulturni doprinos. Imate li vi koji primjer? Promovirajmo pozitivne stvari, širimo pozitivne vibracije...

Sjećam se, dok sam i sam bio policajac, postojala je obveza suradnje s lokalnom samoupravom koja je značila sastati se najmanje jednom mjesečno s predstavnicima lokalne samouprave, što je na Visu značilo s gradonačelnicima Visa i Komiže i njihovim najbližim suradnicima. Na sastanku bi, mi iz policije, iznijeli statističke podatke o stanju javnog reda i mira, prometa i sigurnosti općenito za protekli mjesec, isticali određene punktove, mjesta i događanja gdje bi grad sa svoje strane mogao poduzeti određene mjere radi poboljšanja stanja, a povratno bi od gradske vlasti bili informirani o njihovim aktivnostima relevantnim za stanje sigurnosti.

- Kakva je suradnja s policijom, koliko vas često izvješćuju o pitanjima sigurnosti; prometa, javnog reda i mira, kriminaliteta...? - pitam gradonačelnika na medijskom ponedjeljku.

- Iskreno, nisam zadovoljan suradnjom. Sigurno je potrebno da budemo češće i kvalitetnije informirani o pitanjima relevantnim za sigurnost naših građana i gostiju, javni red i mir i kontrolu i regulaciju prometa. Jednom godišnje na gradskom vijeću je točka dnevnog reda s ovom tematikom, a redovita, mjesečna razina izvješćivanja i komunikacije, o kojoj govorite, ne postoji. Neke primjedbe i sugestije smo dopisom ranije upućivali prema policijskoj upravi, ali ne mogu reći da se stanje bitno popravilo.

- Zabrana prometovanja, izmještanje skutera izvan zone zabrane prometovanja? - pitam.

- Od 1. srpnja nema prometa u zabranjenoj zoni. Vlasnicima agencija za iznajmljivanje vozila smo omogućili izmještanje izvan spomenute zone. U prometu prekršitelja ima, nekih iz neznanja, nekih iz bahatosti i bezobrazluka. Za njih je nadležna policija. Građani, koji se i meni žale, neka prijavljuju gdje treba. Konačno, postoji i aplikacija MUP-a koju možete instalirati na mobitel, snimiti i prijaviti prekršaj.

Na ovo mogu samo uzvratiti fotografijom...

- Kasni se s radovima na sanaciji rive i opremanjem?

- Radovao sam se ovom projektu i živio za njega, a umjesto da osjećam zadovoljstvo realizacijom investicije koja se događa jednom u 100 godina, ja se ispričavam građanima i zahvaljujem na strpljenju i razumijevanju. Koliko sam pretrpio, znam ja. Pa i kad je riječ o materijalnim gubicima, zaradi, ja sam vjerojatno najviše izgubio. Slijedećeg tjedna  očekujem da se započme s postavljanjem ormarića i kandelabera. Ponavljam, po ko zna koji put, grad - to smo mi. Svi moramo biti spremni na neku žrtvu da bi nam svima bilo bolje.

- Hrvatski dom?

- Sredinom rujna, ova faza uređenja bi trebala biti gotova. Tako će za obnovu ostati samo fasada.

- Dakle, Božićni koncert će sigurno biti u Hrvatskom domu?

- Sigurno!

Kasno srpanjsko poslijepodne na Kutu

Kućani ne moraju daleko do mjesta za kupanje. Oni s početka Kuta spuste se na most pod Batariju, pa tako redom prema Lučici;  Goveja, Jakinov most..., do Grandovca je samo desetak minuta pješice, biciklom za čas.

Kasno je poslijepodne. Dobrila, s Marinkovićem u ruci, zastala na putu prema Lučici. Knjiga i plaža. Još toga ima, a Anči i Dobrila ne daju da se zaboravi da je Ranko dite Kuta. Ovaj gospodin snimljen u usputnoj ćakuli s Dobrilom je Željko Marasović iz umjetničke obitelji Marasović ( brat Nenad slikar, nećak Nevio filmski redatelj...). Željko je kompozitor s prebivalištem u Los Angeles, California.

Tko uživa u suncu i moru, na plaži je. Osim onih koji ne mogu zbog obveza. Ugostitelji se pripremaju za večernje gužve. Lambik je u dobrim rukama, a kuška ugostiteljska ponuda obogaćena je novim restoranima i konobama.

Kole u oštrim kontrastima sunca i sjena zjape prazne. Srpanj je ljudi, turistička žetva, a ljeto, znamo to, prođe za čas. Zato ću se više družit s Airbnb-om i booking.com-om nego s vama. ;)

Kasno srpanjsko poslijepodne na Kutu

Kućani ne moraju daleko do mjesta za kupanje. Oni s početka Kuta spuste se na most pod Batariju, pa tako redom prema Lučici;  Goveja, Jakinov most..., do Grandovca je samo desetak minuta pješice, biciklom za čas.

Kasno je poslijepodne. Dobrila, s Marinkovićem u ruci, zastala na putu prema Lučici. Knjiga i plaža. Još toga ima, a Anči i Dobrila ne daju da se zaboravi da je Ranko dite Kuta. Ovaj gospodin snimljen u usputnoj ćakuli s Dobrilom je Željko Marasović iz umjetničke obitelji Marasović ( brat Nenad slikar, nećak Nevio filmski redatelj...). Željko je kompozitor s prebivalištem u Los Angeles, California.

Tko uživa u suncu i moru, na plaži je. Osim onih koji ne mogu zbog obveza. Ugostitelji se pripremaju za večernje gužve. Lambik je u dobrim rukama, a kuška ugostiteljska ponuda obogaćena je novim restoranima i konobama.

Kole u oštrim kontrastima sunca i sjena zjape prazne. Srpanj je ljudi, turistička žetva, a ljeto, znamo to, prođe za čas. Zato ću se više družit s Airbnb-om i booking.com-om nego s vama. ;)

Otok Vis: Oglašavanje

Video đir po saniranoj rivi

Miris svježeg asfalta puni ljetnu ariju na Luci, a ja imam tek toliko vremena i volje da nakratko, s bicikla, uključim kameru i pošaljem u svijet snimku rive. Bez otvaranja teme o rokovima. Samo gola video informacija. Jasno se vidi što je napravljeno, kao i što još treba napraviti.

Viška vala

Miris asfalta najavljuje skori kraj mukama

Nije moglo proći bez ironične primjedbe, onako u prolazu, kako je ovo novost u turističkoj ponudi Visa krajem lipnja, pa bi trebalo i dodatno naplatiti...

E, al' imat ćemo lipu rivu, šta je-je!

Pogledaj video!

U Visu otvoren Bookcrossing punkt: Ako volite knjige, pustite ih!

Danas je u prostoru turističke agencije PAIZ travel otvoren Bookcrosing punkt, mjesto gdje možete uzeti ili ostaviti knjigu koja će "letjeti Europom". Hvale vrijedna ideja koju je ravnateljica Gradske knjižnice Sanja Tanta realizirala uz pomoć suradnika. Zahvalna je vlasnici agencije PAIZ Katarini Karuza Pincetić na ustupljenom prostoru. Umjesto da knjige stoje, dajmo im priliku da putuju. Ako volite knjigu, pustite je! - poruka je ljubiteljima knjige.

Za nekoliko dana bit će otvoren i drugi punkt u recepciji za nautičare na Luci. Vis tako u stopu prati svijet, zar ne?

Poštovani,

pozivamo Vas na otvaranje prvog viškog Bookcrossing punkta, pod nazivom Sailing Books.

Međunarodni Bookcrossing projekt nastao je s namjerom da oslobodi knjige i pretvori čitav svijet u knjižnicu gdje knjiga luta svijetom od čitatelja do čitatelja koji je ostavlja na javnim mjestima ili drugim Bookcrossing punktovima. Svi su pozvani da ostave knjigu koju žele podijeliti s dugima, te uzmu knjigu koju bi sami htjeli pročitati.

Ovim projektom nadamo se knjige popularizirati i učiniti dostupnima kako višanima, tako i viškim gostima.

Pridružite nam se u petak, 24.6.2016. u Paiz Travel agenciji u 11 sati.

Gradska knjižnica i čitaonica Vis

Sanja&Ita

U Visu otvoren Bookcrossing punkt: Ako volite knjige, pustite ih!

Danas je u prostoru turističke agencije PAIZ travel otvoren Bookcrosing punkt, mjesto gdje možete uzeti ili ostaviti knjigu koja će "letjeti Europom". Hvale vrijedna ideja koju je ravnateljica Gradske knjižnice Sanja Tanta realizirala uz pomoć suradnika. Zahvalna je vlasnici agencije PAIZ Katarini Karuza Pincetić na ustupljenom prostoru. Umjesto da knjige stoje, dajmo im priliku da putuju. Ako volite knjigu, pustite je! - poruka je ljubiteljima knjige.

Za nekoliko dana bit će otvoren i drugi punkt u recepciji za nautičare na Luci. Vis tako u stopu prati svijet, zar ne?

Poštovani,

pozivamo Vas na otvaranje prvog viškog Bookcrossing punkta, pod nazivom Sailing Books.

Međunarodni Bookcrossing projekt nastao je s namjerom da oslobodi knjige i pretvori čitav svijet u knjižnicu gdje knjiga luta svijetom od čitatelja do čitatelja koji je ostavlja na javnim mjestima ili drugim Bookcrossing punktovima. Svi su pozvani da ostave knjigu koju žele podijeliti s dugima, te uzmu knjigu koju bi sami htjeli pročitati.

Ovim projektom nadamo se knjige popularizirati i učiniti dostupnima kako višanima, tako i viškim gostima.

Pridružite nam se u petak, 24.6.2016. u Paiz Travel agenciji u 11 sati.

Gradska knjižnica i čitaonica Vis

Sanja&Ita