Jutros su maškarani mališani iz viškog dječjeg vrtića krenuli do Ravnice Matice hrvatske na svoj maskenbal. Pratile su ih tete, tetak, roditelji i moja kamera. Pre polazak stali su pred "streljački stroj" iz kojeg se pucalo fotoaparatima, tabletima, mobitelima...
Zagreb, 12. veljače – Hrvatski pjesnik akademik Jakša Fiamengo, koji je 2014. izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost predstavljen je u četvrtak 12. veljače u Knjižnici HAZU, u nazočnosti brojnih članova Akademije, istaknutih osoba iz svijeta književnosti i glazbe i drugih poštovatelja njegova djela.
Kako je u uvodu istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, izbor Jakše Fiamenga za akademika velik je dobitak za HAZU s obzirom na važnost koju ima kao jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pjesnika, kao i zbog popularnosti koju je stekao u najširoj javnosti, posebno kao autor dalmatinskih šansona, kao što su Karoca gre, Piva klapa ispo` volta, Sutra će te ponit, Infiša sam u te i Nadalina. Akademik Kusić kao karakteristiku Fiamengova opusa istaknuo je pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju, čime se nadovezuje na tradiciju koja seže od vremena Marka Marulića. „Hrvatska akademija ponosna je što ima ovakvog člana“, kazao je akademik Kusić.
O pjesničkom portretu akademika Fiamenga govorio je akademik Tonko Maroević koji je rekao da čitanje Fiamengovih tekstova zahtijeva sabranost jer se zbog ljepote stihova često ne percipiraju u potpunosti. I on je istaknuo važnost mediteranskih motiva u Fiamengovu stvaralaštvu i poručio da akademik Fiamengo u malim pojedinostima vidi cjelinu. O svojoj suradnji s akademikom Jakšom Fiamengom kao autorom nekih njezinih pjesama govorila je i pjevačica Tereza Kesovija.
Stihove akademika Fiamenga govorili su dramski umjetnici Marija Kohn, Špiro Guberina, Jelena Miholjević i Robert Kurbaša, a izbor iz njegovih uglazbljenih pjesama izvela je klapa Petrada iz Zagreba. Na kraju pjesmu” Riječi Riječi”otpjevala je Majda Jazbec , supruga Jakše Fiamenga.
Akademik Jakša Fiamengo rođen je 1946. u Komiži, a od 1962. Živi u Splitu. Objavio je 44 knjige pjesama, a pojedine pjesme prevedene su mu na više od 15 svjetskih jezika. Za svoj rad dobio je brojna ugledna priznanja.
Večer su uljepšali gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević, prva je gradonačelnica u povijesti Komiže i otoka Visa, ali i cijele Splitsko- dalmatinske županije, te gradonačelnik Visa Ivo Radica.
Zagreb, 12. veljače – Hrvatski pjesnik akademik Jakša Fiamengo, koji je 2014. izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost predstavljen je u četvrtak 12. veljače u Knjižnici HAZU, u nazočnosti brojnih članova Akademije, istaknutih osoba iz svijeta književnosti i glazbe i drugih poštovatelja njegova djela.
Kako je u uvodu istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, izbor Jakše Fiamenga za akademika velik je dobitak za HAZU s obzirom na važnost koju ima kao jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pjesnika, kao i zbog popularnosti koju je stekao u najširoj javnosti, posebno kao autor dalmatinskih šansona, kao što su Karoca gre, Piva klapa ispo` volta, Sutra će te ponit, Infiša sam u te i Nadalina. Akademik Kusić kao karakteristiku Fiamengova opusa istaknuo je pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju, čime se nadovezuje na tradiciju koja seže od vremena Marka Marulića. „Hrvatska akademija ponosna je što ima ovakvog člana“, kazao je akademik Kusić.
O pjesničkom portretu akademika Fiamenga govorio je akademik Tonko Maroević koji je rekao da čitanje Fiamengovih tekstova zahtijeva sabranost jer se zbog ljepote stihova često ne percipiraju u potpunosti. I on je istaknuo važnost mediteranskih motiva u Fiamengovu stvaralaštvu i poručio da akademik Fiamengo u malim pojedinostima vidi cjelinu. O svojoj suradnji s akademikom Jakšom Fiamengom kao autorom nekih njezinih pjesama govorila je i pjevačica Tereza Kesovija.
Stihove akademika Fiamenga govorili su dramski umjetnici Marija Kohn, Špiro Guberina, Jelena Miholjević i Robert Kurbaša, a izbor iz njegovih uglazbljenih pjesama izvela je klapa Petrada iz Zagreba. Na kraju pjesmu” Riječi Riječi”otpjevala je Majda Jazbec , supruga Jakše Fiamenga.
Akademik Jakša Fiamengo rođen je 1946. u Komiži, a od 1962. Živi u Splitu. Objavio je 44 knjige pjesama, a pojedine pjesme prevedene su mu na više od 15 svjetskih jezika. Za svoj rad dobio je brojna ugledna priznanja.
Večer su uljepšali gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević, prva je gradonačelnica u povijesti Komiže i otoka Visa, ali i cijele Splitsko- dalmatinske županije, te gradonačelnik Visa Ivo Radica.
Najveći grop kuškog "podzemlja" je na dionici od govornice, pored Studenca, pa do rive. Od starine tu prolazi, kamenom zidani, kanal za oborinske vode s kojim su opet nešto užim četvrtastim kamenim kanalima bile uvezane konobe. Lipo obrađeni kamen, pokrivne kamene ploče sa zubom... Mora bit da je onako 'na gotovo' poslužio kamen iz stare ISSE.
Dok su konobe služile samo za vino i dok je kanal bio održavan sve je štimalo. Opereš konobu sve ide u kanal, pa u more. Kad je Vis dobio vodovod, kad su stigli zahodi ( kad se prestalo kakati u sikic i bacat u more ) najjeftinije i najlakše je bilo spojit se na kanal za oborinske vode. Ne treba se onda čuditi kad u vrijeme poplava voda suklja iz wc školjke. Ima i obrnutih situacija, da su oborinske vode uvezane u novu kanalizaciju - kolektor. Podloza! Treba reći kako u gradsku kanalizaciju (kolektor) neki dijelovi Kuta nisu bili spojeni, a život traži svoje...
Ovaj kanal na Kutu zanimljiv je po tome što kroz njega teče voda i kad nema oborina (znači da kupi i podzemne vode ), pa je to gotovo cjelogodišnji potok, a u vrijeme velikih kiša vodena bujica iz kanala kroz spomenute poveznice ulazi u konobe. Da ne spominjemo kako tom trasom prolazi i "rika", ponornica kojom se cijedi Velo poje nakon poplava i koja izbija na kuške bunare; od Munjca pa sve do onih uz samo more. Dok su konobe bile konobe nije bilo velikog zla, ali kako su konobe posljednjih desetljeća postali dnevni boravci nastane frka u vrijeme povodnja. To je priroda, to je voda... Dođe i prođe. Čovjek je pravi problem. Neznanje, nebriga i površnost. Kopa se za ovo ili ono, pa se ošteti pokrivna kamena ploča kanala, prešuti se, ne sanira se oštećenje i u kanal se uruši zemlja i zatrpa ga. Zaboravi se kud prolazi kanal, pa se promaši uvezivanje drugog kanala ... Svašta nešto.
Danas su radnici Vodovoda i odvodnje ručno otkopavali kanal, pa pretpostavljam da će ga cijelog otkriti i konačno cjelovito utvrditi stanje i protočnost, urediti ga i preusmjeriti fekalne ispuste iz kuća u gradsku kanalizaciju, a bilo bi mudro iskoristiti priliku i zamijeniti stare vodovodne cijevi prije betoniranja, da se ne bi opet svako malo kopalo i krpilo. Dobro bi došlo da stalno s njima bude i netko iz Gradine, da se i bagerić koristi, da se razmijene podaci. Jesu to dvije odvojene firme, ali kod ovako važnih komunalnih poslova svi smo jedna firma, zar ne? (n.k.)
