Poštovani,
molim Vas da nam objavite pozivnicu koja Vam je u privitku u potpunosti.
Naime, slavimo pedesetu obljetnicu djelovanja OŠ VIS u novoj zgradi u gradu Visu i prilika je to da proslavimo školstvo na otoku od antičkih vremena do danas pa pozivamo ljude s veseljem.
Naročito nas veseli što nam se u programu pridružila i SŠ A. M. Karamaneo izložbom Viške škule-povijest školstva na otoku
S poštovanjem,
Anela Borčić, ravnateljica OŠ Vis
Višani kažu da su o apsurdima iz Pravilnika svima već govorili
Ako ste vjerovali kako su za dolazak nautičara na pojedini otok ili u uvalu jadranskog arhipelaga najvažnije prekrasne uvale, skrivene plaže čistog mora ili nešto slično zbog čega stotine tisuća zaljubljenika u more iz cijelog svijeta svake godine ostvari oko 3 milijuna noćenja na Jadranu, izgleda da ste bili u krivu.
Jer, zakonodavcima u Hrvatskoj nije važno koliko je nautičara odabralo pojedini otok ili marinu za dolazak i tamo platilo svoju boravišnu pristojbu, nego koliko su ti otoci udaljeni od zračne luke, imaju li parkove prirode, ljekarnu, plaže s Plavom zastavom, spomenike UNESCO-ove liste, parkove, klupe, rasvjetu i slično.
Tako, naime, kaže Pravilnik o raspodjeli sredstava boravišne pristojbe nautičara, koji upravo takve kriterije nameće kao ključne u podjeli zarađenog novca od nautičara turističkim zajednicama koje žive pretežito od takvog turističkog prometa. A godišnje HTZ od nautičara naplati oko 25 milijuna kuna koji se onda tako nelogično dijele.Jer, zakonodavcima u Hrvatskoj nije važno koliko je nautičara odabralo pojedini otok ili marinu za dolazak i tamo platilo svoju boravišnu pristojbu, nego koliko su ti otoci udaljeni od zračne luke, imaju li parkove prirode, ljekarnu, plaže s Plavom zastavom, spomenike UNESCO-ove liste, parkove, klupe, rasvjetu i slično.
Izvor: Slobodna Dalmacija
foto: Arhiva ISSA-VIS-Kut
Humanitarne akcije, turnir na korte, tehnički pregled vozila, kićenje grada ... Aktivnosti su to povezane s njihovim idejama i angažmanom. Tu je i jednoipogodišnje sudjelovanje u gradskoj vlasti. Neki sud vjerovatno imate.
foto: Arhiva ISSA-VIS-Kut
Humanitarne akcije, turnir na korte, tehnički pregled vozila, kićenje grada ... Aktivnosti su to povezane s njihovim idejama i angažmanom. Tu je i jednoipogodišnje sudjelovanje u gradskoj vlasti. Neki sud vjerovatno imate.
Proveli smo nekoliko dana u Visu razgovarajući sa tamošnjim kreativkama pokušavajući saznati što je to što ih privlači otoku i životu uvjetovanom velikom udaljenošću od kopna te na koji način takva vrsta izoliranost utječe na njihovo stvaranje. Pjesnikinja Sanja Nenadov o tome kaže: “Pišem o otoku, ali pišem o njemu s određenom dozom nostalgije, valjda zbog tog perioda koji sam provela izvan njega. Za mene je Vis Nigdjezemska, čarobni otok koji tek treba doseći”.Jedanaesti mjesec na otoku. Ljetni šušur utihnuo je odavno. Glasno je samo jugo koje malo po malo tare nerve otočana. Jugo na Visu snažno je i zamorno, toliko da se čini da služi jedino kovitlanju misli u njihov živčani besmisao. Svima teško pada i svi se žale. I oni koji ispijaju kavu u kafiću Bejbi, centralnom mjestu okupljanja stalnih stanovnika, i prodavačice u dućanima, i rijetki prolaznici na ulicama. “Južina mi je”, najčešća je rečenica koju čujemo.
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA -16.11.2014.
Prof. dr. sc. Ljerka Šimunković, osnivačica talijanistike na Odjelu humanističkih znanosti u Splitu, jedna je od onih znanstvenica koja vrijeme provodi u miru i tišini daleko od očiju javnosti, u prašnjavim arhivima, listajući požutjele stranice, trošeći vid na iščitavanje tuđih rukopisa, pisama i raznih dokumenata. Naizgled čini se dosadan hobi, no ova gospođa demantirat će vas ako tako pomislite.
– Povijest je jako uzbudljiva. To je naša baština koju treba spasiti. Mene je dovela do fascinantih priča, među kojima je i ova posljednja o Višaninu Alvižu Geniceu – kaže profesorica koja je istražila i na papir prenijela priču o zaboravljenome Višaninu Alvižu Geniceu (Vis 1767. – Vis 1840.), koji je u ranoj mladosti otišao s otoka u svijet, obogatio se, družio se s mnogim utjecajnim ljudima, a potom je sve izgubio i osiromašen se vratio na rodni otok, gdje je i umro.
Riječ je o knjizi "Burni život jednog Dalmatinca", koju je dr. Šimunković započela igrom slučaja, opet u Državnom arhivu u Splitu, a potom i Arheološkome muzeju, gdje je naišla na arhivske dokumente koji su je zaintrigirali. Posvetila se proučavanju, dešifriranju, prikupljanju materijala poput memoara, bilješki, pisama, dokumenata, putovala je i do Beča, da bi na koncu složila sjajan mozaik o Višaninu čiji bi život mogao zaintrigirati širu javnost, a moguće i kakvog filmskog redatelja. Knjiga je objavljena u izdanju hrvatsko-talijanske udruge "Dante Alighieri" iz Splita.
– Knjiga je nastala kao rezultat odluke da se znanstveno istraži hrvatska povijesna i kulturna baština koja se odnosi na Dalmaciju, u sklopu znanstvenog projekta pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta pod nazivom "Dalmatinsko kulturno ozračje 19. stoljeća". Posvećena je još jednom neobjavljenom rukopisu, a priređena na dva jezika – talijanskom i hrvatskom, te sadrži prijevod jednog dijela uspomena na hrvatski, originalni tekst na talijanskom, izvorni tekst na latinskom i odabrana pisma, uz moje komentare. – Povijest je jako uzbudljiva. To je naša baština koju treba spasiti. Mene je dovela do fascinantih priča, među kojima je i ova posljednja o Višaninu Alvižu Geniceu – kaže profesorica koja je istražila i na papir prenijela priču o zaboravljenome Višaninu Alvižu Geniceu (Vis 1767. – Vis 1840.), koji je u ranoj mladosti otišao s otoka u svijet, obogatio se, družio se s mnogim utjecajnim ljudima, a potom je sve izgubio i osiromašen se vratio na rodni otok, gdje je i umro.
Riječ je o knjizi "Burni život jednog Dalmatinca", koju je dr. Šimunković započela igrom slučaja, opet u Državnom arhivu u Splitu, a potom i Arheološkome muzeju, gdje je naišla na arhivske dokumente koji su je zaintrigirali. Posvetila se proučavanju, dešifriranju, prikupljanju materijala poput memoara, bilješki, pisama, dokumenata, putovala je i do Beča, da bi na koncu složila sjajan mozaik o Višaninu čiji bi život mogao zaintrigirati širu javnost, a moguće i kakvog filmskog redatelja. Knjiga je objavljena u izdanju hrvatsko-talijanske udruge "Dante Alighieri" iz Splita.Srećom, iza Alviža je ostala gotovo nevjerojatna rukopisna autobiografija i nekoliko stotina pisama koja potkrepljuju vjerodostojnost ove priče koja, uz detalje iz života jednog neobičnog čovjeka, otkriva i prilike toga doba.
Tko je bio Alviž Geniceo?
– Rođen je 1767. godine na Visu, na predjelu Luka, u plemićkoj i posjedničkoj obitelji koja nije bila naročito bogata. Obitelj se na Vis doselila s Korčule, a zapravo se prezivalaGeričić, te je svoje prezime talijanizirala u Gherizeo, a od Mletačke Republike primila je i plemićku titulu. Alvižov otac Antun bio je bilježnik. Kako na Visu nije bilo škole, Alviž s majkom odlazi u Hvar, gdje je živio kod strica kanonika. Poslije je pohađao sjemenište u Splitu kao vanjski đak, a jedno vrijeme živio je kod tetke kontese Benedetti.
Zbog kuge koja je harala 1783. godine u Splitu, Alviž je morao u karantenu na Sustipan, sve dok majka nije po njega poslala brod koji ga je odvezao u Vis. Tu je radio kao činovnik u kancelariji za kaznene prijestupe. Često je posjećivao Split kao vježbenik odvjetnika Andrije Kruščevića, no više se trudio oko ljubavnih veza i igranja karata. Volio je kartati s priorom splitskog lazareta, kojem je često donosio slane srdele s Visa.
Kako se jedan ne baš imućan otočanin u to doba obogatio?
– Alviž je bio jako snalažljiv, komunikativan, željan brze zarade. Kako je Vis tada imao izvrsno vino, bez mogućnosti ikakvog otkupa, Alviž je sklopio ugovore za izvoz vina s kapetanima genoveških brodova, što je rezultiralo velikim profitom za viške vinare i za njega. Uzeo je zakup prikupljanja poreza na vino, a s vremenom je kupovao brojne posjede na Visu i Hvaru, kasnije u Beču i okolici, Napulju... Imao je čak četiri dvorca u okolici Beča... Znao se snaći u svakoj prilici.
No, u ranoj je mladosti ubio čovjeka pa je morao pobjeći u Veneciju. Tamo se brzo snašao i postao je čovjek koji voli zabave, društvo, fini život. Družio se s utjecajnim ljudima tog doba, kraljevima, knezovima, a i papa ga je primio u audijenciju. Pozajmljivao je novac mnogima, čak i napuljskome kralju kako bi on mogao oženiti kćer! Nikad se nije ženio, a u pismima spominje tri, četiri sina, no službeno je umro bez nasljednika, pa mu je imovina otišla u javno dobro. Pokopan je u Visu, što potvrđuje matična knjiga umrlih, no ne zna se gdje mu je grob.
Njegova priča asocira na onu talijanskog pustolova Casanove, također ženskara, kartaša i rasipnika. Zanimljivo je da je Alviž također stvarna osoba, a njegova je priča istinita do detalja, kažete...
– Casanovine knjige uspomena probudile su veliko zanimanje u književnim krugovima i među europskom visokom buržoazijom, pa su vrlo vjerojatno bile i poticaj Alvižu Geniceu da napiše vlastite uspomene. Za to je imao i materijala: skitao se posvuda, družio se, priređivao zabave za kraljeve i utjecajne ljude... Imao je jako puno imanja, koja je potom gubio, prodavao. Nažalost, dokumenti o njegovoj imovini izgorjeli su u Beču.
Ipak, u proučavanju njegovih spisa naišla sam na podatak da su mu u Jeutendorfu pokraj Beča priredili veliku svečanost jer je obnovio tamošnji samostan, a redovnici su mu dali napraviti portret tim povodom. Kako bih istražila njegov život i vjerodostojnost njegove priče, otišla sam to istražiti u Beč. Rad na ovoj knjizi uzeo mi je jako puno vremena, a sve uz ograničena sredstva.
Savršeno skrivena i uklopljena u mediteranski okoliš jednog od najljepših hrvatskih otoka, ova moderna kuća posebnu pažnju posvetila je energetskoj učinkovitosti
Savršeno uklopljena u brežuljke čarobnog otoka Visa, Issa Grotto Hill House idealan je primjer spoja tradicije i moderne arhitekture. Projekt potpisuje arhitektonski studio Proarh, a osnovna ideja bila je uklopiti arhitekturu u mediteransku floru i faunu otoka Visa i svog tradicionalnog nasljeđa koje ćete tamo pronaći. Bioklimatski pristup kada govorimo o projektiranju i dizajniranju, nepostojanje infrastrukture i strmina terena bile su odrednice prvih koraka projektiranja.
Evo, riješen je nedostatak informacija oko hvatanja i zbrinjavanja podivljalih koza na Visu. Udruga ZDENČINA 1562 pojasnila je, u objavi za medije, o čemu se radi.
.jpg)
Udruga za očuvanje prirode i kulturno – povijesne baštine
ZDENČINA 1562
10 452 Donja Zdenčina, Braće Radića 87
e-mail: zdencina1562@gmail.com
tel: 091 8888 223
Zdenčina, 18.11.2014.
-mediji-
Predmet: humanitarna akcija
U proteklih desetak dana članovi Udruge Zdenčina 1562 i Zagrebački branitelji Vukovara uz pomoć i suradnju grada Visa i Zadruge za etično financiranje pomogli su na području otoka Visa prikupiti tridesetak napuštenih koza koje će biti podijeljene zainteresiranim obiteljima na poplavljenim područjima Slavonije. Grad Vis imao je velikih problema sa štetom koju su napuštene koze činile tamošnjim poljoprivrednicima na njihovim usjevima. Koze su sklonište pronašle na vrlo nepristupačnom terenu, a već nekoliko godina tamošnji poljoprivrednici pokušavaju spasiti svoje usjeve od ovih „beštija“, kako su ih prozvali. Ideju predsjednika Udruge Zdenčina 1562, Janka Šimanovića, da se uz zbrinjavanje koza na Visu cijeloj aktivnosti doda i humanitarni karakter, tj. da se koze pošalju u Gunju, potrebitim obiteljima koje imaju uvjete za uzgoj koza, gradonačelnik Visa Ivo Radica i uprava Zadruge za etično financiranje oduševljeno su prihvatili i poduprli njezinu realizaciju. Grupa koja je uspješno provela ovu humanitarnu akciju imala je svu tehničku i materijalnu podršku gradonačelnika grada Visa, komunalne tvrtke "Gradina Vis" i Zadruge za etično financiranje, a stanovnici Visa iskazivali su podršku svim sudionicima. Obzirom da je locirano još nekoliko stada koza, aktivnost će se nastaviti, a dogovorena je suradnja između grada Visa i Udruge Zdenčina 1562 i na području kulture, sporta i turizma.
Udruga Zdenčina 1562
PREDSJEDNIK:
Janko Šimanović
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
Pretplati se na:
Postovi
(
Atom
)
Popularni postovi
-
Kad na Vis ne bi doseljavali ljudi iz ostatka Hrvatske, BiH i svijeta i kad bi na otoku kao jedini pokazatelj vrijedio vitalni indeks (broj ... -
I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same... -
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab... -
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae a... -
Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab i... -
Poznato je da su objektivi skupi, a širokokutni su uvijek u trendu, posebice kod snimanja interijera, soba, apartmana, vila... Podrazumijeva... -
Na Kutu, nasuprot restorana Val, otvorena je nova butiga u kojoj se nudi piće, gulošćine, suveniri... I još p...
